Partido Democrático (PD) harii iha loron 10, fulan Juñu, tinan 2001. Iha fulan Agostu 2001, fulan rua hafoin harii, PD konkorre ba eleisaun Asembleia Konstituinte no sai segundu maior partidu iha Timor-Leste depoisde Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (FRETILIN). Desde ida ne’e PD boot ba beibeik no sai adversariu politiku ne’ebe seriu ba partidu politiku sira seluk. Iha eleisaun ba Assembleia Konstituinte iha 2001, PD nu’udar partidu foun ida, tuir eleisaun no hetan kedas deputado sira hamutuk na’in hitu, enkuantu partidu istoriku balu hela iha PD nia kotuk.
PD Mai Hosi Ne’ebé?
Iha 1974, nakfera Revolusaun dos Cravos, iha Portugal. Revolusaun ne’e kuiñese mós ho naran Revolusaun 25 de Abril iha ne’ebé fo biban ba povu sira eis-kolonia sira Portugal nian, inkluindu Timor-Leste, hodi fihir rasik ninia futuru. Nune’e maka moris partidu politiku lubun ida iha Timor-Leste. Associação Social Democrata Timorense (ASDT) nu’udar partidu nasionalista ida ne’ebé defende ukun-an kedas ba Timor-Leste.
Iha 1975 ASDT transforma ba iha movimentu ida, Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (FRETILIN) ho objektivu hodi hako’ak Timoroan hotu, hosi tendensia politika oioin, ne’ebé hakarak ukun rasik-an kedas ba Timor-Leste. Ho nune’e, maioria hosi Timoroan, adere ba movimentu ne’e.
Ikus mai, hafoin bazede apoiu rahun iha 1978, membru Comite Central da FRETILIN (CCF) no komandante FALINTIL sira barak mate no balu rende ba funumaluk. Sira ne’ebé sei moris no halai iha ai-laran buka no halibur malu hodi kontinua funu. Hosi ne’e sira harii Conselho Revolucionario da Resistência Nacional (CRRN) hodi dirije no kontinua funu iha rai-laran. Orgaun ne’e FRETILIN ho FALINTIL mesak maka tuur iha laran. Enkuantu iha rai-li’ur, FRETILIN ho UDT, forma Konverjensia Nasionalista iha Portugal hodi halo funu iha Frente Diplomatika.
Atu hametin unidade no mobiliza povu Timor-Leste tomak hosi tendensia politika no fiar oioin hodi funu ba ukun-an maka, iha tinan 1988 nian laran, Komandu Superior da Luta, hola desizaun hodi harii orgaun suprapartidaria ida liu hosi muda CRRN ba Conselho Nacional da Resistência Maubere (CNRM). Ikus liu no besik ona Timor-Leste nia ukun-an, atu akomoda partidu politiku istoriku sira no ema independente sira hotu nia interesse politika, hodi hothotu hamutuk luta ba ukun-an, maka liu hosi Konvensaun Nasional Timoroan sira nian ba dala-I, iha Peniche Portugal, iha tinan 1998, muda CNRM ba iha Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT).
Durante periudu rezistensia nian mosu ona organizasaun ho grupu klandestina oioin hosi foin sa’e sira ne’ebé envolve an maka’as iha funu libertasaun Timor-Leste nian. Organizasaun sira ne’e maka hanesan OJECTIL (Organização da Juventude e Estudantil Catolica de Timor-Leste), RENETIL (Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste), DSMTT (Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur), OJETIL (Organização da Juventude e Estudanil de Timor-Leste), FITUN, OPJLATIL (Organização Popular da Juventude Lorico Asuwa’in de Timor-Leste), no selu-seluk tan.
Atu kontrola no halo koordenasaun di’ak entre organizasaun hothotu ne’ebé iha Frente Klandestina maka Komandu Superior da Luta mós iha 1990 harii Comite Executivo de Luta da Frente Clandestina (CE/FC) ne’ebé ikus mai muda ba iha Conselho Executivo de Luta da Frente Clandestina (CEL/FC). Estrutura ida ne’e nu’udar estrutura CNRM nian iha Frente Klandestina. No ikus liu mosu tan estrutura klandestina ida ne’ebé kuiñese ho Frente Politica Interna (FPI).
Organizasaun ka estrutura sira hotu ne’ebé temi iha leten, inkluindu FALINTIL, União Democratitica Timorense (UDT) ho seluluk tan halo parte hotu CNRM/CNRT.
Membru fundador PD sira nune’e mós ninia membru baibain sira, ida-idak iha ninia istoria funu ba libertasaun nian. Barak hosi sira nu’udar fundador no membru hosi orgaun superior sira funu nian ho partidu no organizasaun oioin sira temi iha leten. Barak halo funu iha Frente Klandestina, Armada no Diplomatika. Maioria membru fundador no membru PD sira mai hosi Ema Foin-Sa’e. Sira ne’e barak hasai kursu boot iha Universidade sira iha Indonezia, Portugal, Estadus Unidos da Amerika, Australia, Nova Zelandia, Norwegia, Inglaterra no iha Timor-Leste rasik. Durante periodu okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, Foin-Sa’e sira ne’e maka sai hanesan koluna vertebral rezistensia nian.
Membru fundador sira PD nian, istorikamente, mai hosi ASDT, FRETILIN, CRRN, CNRM, CNRT, FALINTIL, no organizasaun estudantil ho juvenil sira hanesan RENETIL, OJECTIL, OJETIL, OPJLATIL, DSMTT, FITUN, IMPETTU (Ikatan Mahasiswa da Pelajar Timor-Timur) no selu-seluk tan. Membru fundador barak mai mós hosi aktivista klandestina senior sira hosi CE/FC, CEL/FC, no FPI. Membru Fundador balu mós mai hosi eis-gerrilleiru sira no Komandante sira FALINTIL, lider lokal sira namakari iha Timor-Leste laran tomak no entidades sira hotu ne’ebé iha kompromisu aas hodi defende demokrasia no dezenvolvimentu ba Nasaun Timor-Leste.
Iha tinan 2001, lider sira CNRT nian deklara halot ou dissolve CNRT tamba funu hotu ona no fo fatin ba partidu politiku sira hodi organiza an hodi partisipa iha prosesu demokrasia no forma governu. Prosesu preparasaun harii partidu PD mosu kleur ona, mosu kedas ona iha tinan 2000 nia laran. Tamba ne’e, loron ida depoisde ulun sira CNRT nian halot orgaun suprapartidaria rezistensia nian ne’e, iha loron 10 fulan Juñu tinan 2001, fundador sira PD nian deklara kedas existensia PD nian ba publiku. Ho nune’e maka kuadru superior, mediu ho inferior sira CNRT nian no kuadru hosi organizasaun massa sira juventude nian, barak, passa ba PD no halo parte estrutura partidu ne’e nian hosi nivel nasional to’o iha Sub-Distritus.
Hosi buat hirak ne’e hotu hatudu katak PD nia membru fundador ho militante sira, kuaze mai hotu hosi ema rezistensia, veteranus no kombatentes libertasaun nian no matenek na’in sira ne’ebé hakarak luta duni ba demokrasia ho dezenvolvimentu ka libertasaun total no kompleta ba Timor-Leste.
Membru fundador ho kuadru no militante sira PD nian, maioria mai hosi jerasaun foun sira, jerasaun sira ne’ebé halo funu kontra okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste. Tamba ne’e, maka PD la’os kuiñesidu de’it hanesan Partidu ema rezistensia sira nian, maibe mós Partidu foin-sa’e sira nian, liliu sira ne’ebé hakarak duni defende demokrasia, justisa, liberdade no dezenvolvimentu ba Timor-Lorosa’e.
PD ninian membru fundador sira, barak, nu’udar ema istoriku rezistensia nian, barak okupa fatin sira aas iha estrutura sira rezistensia nian, barak tama sai kadeia no persegidu hosi militar Indonezia sira durante periodu okupasaun, tamba sira nian aten-barani, dedikasaun, determinasaun no fo fuan no isin tomak hodi halo funu hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste. Membru sira ne’e kuiñesidu ho sira nia kriatividade, aten-barani, no konsiensia aas ne’ebé sira hetan no buras hosi tinan naruk rezistensia no okupasaun nian. Hafoin periodu ukun-an, sira kontinua hatudu sira nia konsiensia nasionalista, kompromisu, determinasaun, aten-barani, kriatividade, imajinasaun, vontade aas no konsistensia hodi halo inovasaun no transformasaun ba uma-kain Timor-Leste tomak hodi bele hetan moris di’ak iha futuru.
Tansa Harii PD?
Membru fundador sira PD nian hili dalan haketak-an hosi partidu istoriku sira, tamba sira hakarak luta ba idealizmu foun ida, hakarak halo mudansa ho transformasaun ba sosiedade Timor-Leste iha nivel hothotu. PD hakarak harii sosiedade ida demokratika no justa no aposta maka’as iha justisa sosial, dezenvolvimentu no progresu hodi hadi’a Timoroan sira nia moris. PD mós hakarak harii sosiedade Timor-Leste ida foun ho mentalidade foun ne’ebé aposta maka’as iha respeita malu, hadomin malu, toleransia, kooperasaun, solidariedade, fraternidade, igualdade, paz no armonia, no kontra kualker tipu diskriminasaun tamba sexo, suku, rasa, relijiaun, ekonomia, politika no ideolojia hodi lori moris hakmatek ba uma-kain Timor-Leste nian tomak.
Maski Timor-Leste hetan ona nia ukun-an maibe Timoroan sira hotu ne’ebé funu no terus ba ukun-an ida ne’e seidauk sente ukun-an ne’e loloos. Em termus politikus, demokrasia iha Timor-Leste seidauk la’o normal hodi akomoda ema hotu nian aspirasaun. Iha sektor ekonomiku, povu seidauk sente iha mudansa signifikante ruma iha sira nia moris loro-loron. Taxa dezempregu sei aas tebes. La iha investimentu signifikante hosi Estadu no investimentu hosi kapital estranjeiru hodi tulun hatun taxa dezempregu no hasa’e kualidade moris Timoroan sira nian.
Ema barak la iha uma no kontinua moris iha situasaun ki’ak rabat rai. Familia barak kontinua hela iha uma aat, la hetan bee moos, la hetan elektrisidade. Iha area saude mós nune’e, ai-han la iha no taxa mortalidade infantil sei aas, no serbisu saude seidauk kobre territoriu tomak hodi nune’e populasaun barak la hetan tratamentu saude di’ak. Iha edukasaun numeru ema la hatene sani no hakerek sei aas no eskola barak sei la’o ho problemas oioin. Iha agrikultura, Estadu seidauk explora potensia hothotu hodi oferese moris di’ak ba agrikultor sira hotu.
Iha politika sosial nian, familia karensiada no vulneral barak seidauk hetan asesu ba serbisu publiku, idozu ho defisiente sira barak seidauk hetan subsidiu, nune’e mós vitima sira funu nian, faluk ho oan kiak sira seidauk hetan atensaun di’ak hosi Estadu. Veteranus barak sei moris aat nafatin. Grupu vulneravel sira, ema moras no grupu eksluidu sira seidauk hetan atensaun di’ak hosi Estadu. Timoroan barak sente seidauk hetan justisa no igualdade.
Seidauk hatuur di’ak sistema politika, ekonomika, sosial no administrasaun iha nia fatin hodi responde ho efisiente no efikaz ba nesesidade sira povu nian.
PD moris tamba hakarak hadi’a situasaun aat sira temi iha leten. Povu Timor-Leste merese hetan moris di’ak tamba ida ne’e maka sira fo an ba terus no mate hodi buka ukun rasik-an hodi bele halo sira nia moris sai di’ak liu tan.
Matadalan Politika Ne’ebé Maka PD Banati Tuir?
Membru fundador PD sira, tetu ho ulun malirin no matenek, hatuur PD nu’udar partidu ne’ebé hakarak defende no hametin valor sira demokrasia, direitus umanus, liberdade, igualdade, fraternidade, kooperasaun, solidariedade, toleransia, justisa sosial, armonia, paz, dezenvolvimentu, progresu no estabilidade ba Timoroan sira tomak. Valor hirak ne’e, barak moris rasik hosi ita nia kultura no tradisaun, maibe barak lakon tamba kolonializmu no okupasaun rai li’ur sira nian iha Timor-Leste. Ho lia-fuan badak PD defende progressizmu, sosial demokrasia no sosial liberalizmu nu’udar matandalan politika ne’ebé loos hodi lori moris di’ak ba Timoroan tomak.
Tamba sa PD defende progressizmu, sosial demokrasia ho sosial liberalizmu?
PD defende progressizmu tamba hakarak hakat ba oin, hakarak lidera mudansa sosio-ekonomika sira kle’an hodi lori dezenvolvimentu no progressu ba Timor-Leste. Wainhira la iha mudansa ho tranformasaun iha politika, sosial, ekonomika no mentalidade maka la sei iha mudansa ba Timoroan sira nia moris. Ne’eduni, mudansa ho transformasaun nu’udar kondisaun nesesariu ida hodi lori moris di’ak ba Timoroan tomak.
PD defende hanoin sosial demokrasia nian tamba hakarak harii sosiedade ida justa, umana no iha igualdade. Atu to’o ba iha sosiedade ida nune’e, la presiza halo revolusaun, maibe bele halo mudansa no reforma kle’an iha sistema ekonomika, politika, sosial no kultural liu hosi dalan pasifika nian. Mudansa ho reforma importante tebes tamba bele responde ba mudansa ezijensia no nesesidade sira povu nian ne’ebé aumenta ba beibeik tuir dezenvolvimentu mundu nian.
Ita tuir dalan sosial demokrasia nian tamba ita hakarak kaer hamutuk valor di’ak sira sosializmu ho kapitalizmu nian ne’ebé nu’udar dalan ideal demokrasia reprezentativa ida ne’ebé bele rezolve problema sira ne’ebé hetan iha demokrasia liberal, enfatiza prinsipiu sira ne’ebé hakarak harii estadu bem-estar sosial ida iha ne’ebé respeita liberdade ema nian. Liberdade la’os de’it liberdade individual, maibe haree liberdade hanesan mós direitu ida ne’ebé labele diskriminadu no labele hakru’uk ba meiu produsaun proprietariu sira nian ho ema sira iha poder politiku abuzivu sira. PD defende ho maka’as tenki iha igualdade ho justisa sosial ba Timoroan sira hotu. Igualdade ho justisa sosial la’os de’it iha lei nia oin, maibe mós iha ekonomia no sosiu-kultural sira, iha ne’ebé permite oportunidade hanesan ba ema hotu, inkluindu sira ne’ebé desfavoresidu sira tamba fizika, sosial ou mental. Ikus liu, PD defende solidariedade entre Timoroan sira no dezenvolve hanoin ho pratika ida ne’ebé tenki iha domin no solidariu ho vitima sira injustisa ho dezigualdade nian. Ho domin no espiritu fraternidade ho solidariedade maka bele tulun ema sira moris iha kiak, injustisa no dezigualdade nia laran.
PD mós defende sosial liberalizmu tamba hakarak defende direitus umanus ho liberdade sivil, ne’ebé kombina ho apoio ekonomiku ida iha ne’ebé Estado iha papel regulador no garantidor hodi sidadaun hothotu bele hetan asesu hanesan ba serbisu sira publiku ne’ebé asegura direitus sosial sira, independentemente hosi sidadaun ida-idak kapasidade ekonomika. PD hakarak liberdade pozitiva ida ho objektivu aumenta liberdade ba ema ki’ak ho desfavoresidu sira iha sosiedade nia laran. Valor hirak temi iha leten sai mós prinsipiu ba PD nian tamba maioria membru PD sira mós komunga doutrina sosial Igreja nian ne’ebé tau domin no solidariedade hanesan valor fundamental ba ema moris nian.
PD defende valor ho prinsipiu hirak temi iha leten, tamba ita fiar, so bele liu hosi dalan sira ne’e maka bele lori povu Timor-Leste ba iha moris ida di’ak liu tan iha sorin ida no iha sorin seluk bele harii mundu ida iha ne’ebé ema hotu bele haree malu hanesan maun-alin no bele tulun malu hodi la’o ba mundu ida di’ak liu ne’ebé nakonun ho paz no prosperidade.
Saida Maka PD Hakarak ba Timor-Leste?
Ho Fernando La Sama de Araújo, eis prizoneiru politiku ida durante rejime Orde Baru (New Order) no manan-na’in Premiu “Reebock Human Right Award, nia lideransa, PD hatuur ona plataforma politika ida hodi harii sosiedade ida forte, sistema estadu ida ne’ebe saudavel no moos hosi korrupsaun. Nune’e mós hakarak forma sidadaun Timor-Leste ida ne’ebe edukadu, sivilizadu, aktivu no kritiku hodi bele partisipa iha prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasional iha sorin ida no iha sorin seluk hodi permite ba sidadaun sira bele hetan asesu ba serbisu estadu nian, hodi hadi’a sira nian moris sai di’ak liu, di’ak ba sira nian an rasik, ba sira nian auto estima, ba sira nian familia, ba moris ida hadomin malu, no mantem ambiente sosial ida justa, estavel no iha paz.
Funu ba libertasaun Timor-Leste nian tama ona ba faze ida faze libertasaun ba povu hosi ki’ak, hosi iliterasia, hosi ignoransia no hosi injustisa oioin ne’ebé kolonializmu ho okupasaun rai-li’ur sira husik hela. Tamba difikuldade hirak ne’e mai duni hosi post-kolonial no post-okupasaun no presaun ne’ebé rezulta hosi globalizasaun, prosesu funu ba libertasaun ba povu hosi kolonial no okupasaun rai-li’ur iha Timor-Lorosa’e husik hela ain-fatin, hanesan temi iha leten, ne’ebé difisil liu tan atu kombate kompara ho funu ba libertasaun ba Patria rasik.
Maibe PD moris hakarak atu hasoru duni sadik hirak ne’e, hakarak halakon ain-fatin ne’ebé kolonialista ho okupante rai-li’ur sira husik hela mai ita, hodi lori sosiedade Timor-Leste ba iha moris ida di’ak liu tan iha futuru.
Halo funu hasoru buat aat hotu-hotu ne’ebé temi iha leten, no atu hamenus impaktu negativu hosi prosesu libertasaun nasaun, sidadaun ida-idak no sidadaun hotu-hotu hetan fatin no prontu atu partisipa aktivamente iha prosesu harii nasaun. Tamba ida ne’e maka PD hakarak HARII NASAUN HOSI BAZE, hodi sidadaun Timor-oan ida-idak no hotu-hotu bele hola fatin no partisipa aktivu iha prosesu rekonstrusaun nasional no luta ba libertasaun ba povu. Povu tenki sente, haree no kaer rasik ho liman katak dezenvovimentu iha no moris duni hamutuk ho sira. Dezenvolvimentu tenki hahú iha povu nia leet, halo hamutuk ho povu no di’ak ba povu. Istoria funu ba libertasaun povu nian hatudu ona katak partisipasaun aktivu no kriativu hosi sosiedade Timoroan hotu-hotu importante tebes, hodi halakon frakeza ho satan hirak ne’ebé iha hodi nune’e, bele to’o ba iha objektivu nasional: demokrasia, dezenvolvimentu, progresu, paz no prosperidade.
La haluha sakrifisiu hosi ita nia asuwa’in no martir sira no hahii sira nia idealizmu funu ba libertasaun nasional, no ho konsiente ba limitasaun ne’ebé nasaun hasoru, no hakesi an ba kompromisu ba libertasaun nasional, sidadaun balu hosi Timor Lorosa’e deside hodi harii Partido Democrático (PD) ho objektivu sira hanesan tuir mai:
- Dezenvolve demokrasia partisipativu ida no respeita direitus umanus – direitu partisipa iha prosesu halo desizaun politika iha level sistema hothotu nian hodi garante governu ida moos, transparente no responsavel. Harii instituisaun reprezentativu ne’ebé akomoda aspirasaun povu nian, no dezenvolve sistema judisiariu ida moos, independente no responsavel.
- Dezenvolve ekonomia merkadu ida ho intervensaun selektiva hosi governu ne’ebé suporta hosi sektor tersiariu hodi nune’e envolve sidadaun nu’udar sujeitu no objektu hosi dezenvolvimentu ekonomika.
- Dezenvove sistema edukasaun ida iha kualidade di’ak no mós sistema edukasaun ne’ebé respeita no promove valor kultural sira atu bele garante formasaun identidade nasional. Seluk ho ne’e dezenvolve sistema edukasaun ida ne’ebé bele garante igualdade oportunidade no asesu ba sidadaun Timor-Leste tomak nune’e mós fo oportunidade ba partisipasaun sidadaun Timor Lorosa’e iha jestaun dezenvolvimentu ekonomika paíz nian.
- Dezenvolve sistema sosial ida ne’ebé garante providensia sosial, armonia no solidariedade entre sidadaun sira.
- Dezenvolve sistema seguransa no defeza integradu ida hodi garante proteksaun soberania territoriu no integridade Timor-Leste nian ho hakarak hamosu kondisaun nesesariu ba paz, trankuilidade sosial, hodi garante estabilidade nasional. PD sei investe iha prevensaun ba sistema seguransa. Aksaun hotu-hotu ne’ebé ameasa no lori perigu ba seguransa nasional, hosi rai-laran no hosi rai-li’ur ne’ebé influensia libertasaun ba povu nian, sei hasoru ho lei, hodi nune’e bele garante liberdade, demokrasia no sosiedade soberana Timor-Lorosa’e tuir lei hirak ne’ebé vigor iha Timor-Leste.
- Dezenvolve politika externa aktivu ida ho espiritu kooperasaun no solidariedade ho objektivu hodi halo promosaun ba paz no seguransa iha rejiaun no internasional.
WWW.PARTIDODEMOCRATICO.ORG
Sem comentários:
Enviar um comentário