"Kaer Metin Ukun Rasik An, Haburas lia los no domin, Hametin justisa no dame, hodi Hari'i Estadu Demokratiku"
TUIR AKTIVIDADE POLITIKA PD HOSI NOTISIA
II KONGRESSO: PD Halo Kongresu Loron Ha'at, Lasama Fiar Sei Manan Maioria. Kongresu Partidu Demokratiku – PD ne'ebe hahu tiha ona horseik (Kinta feira 1/12) no sei remata iha Domingu ne'e halo Salaun GMT (Gedung Matahari Terbit) nakonu ho militantes hamutuk na'in rihun hitu.
HATENE AKTIVIDADE POLITIKA PD HOSI IMAGEM

sábado, 10 de dezembro de 2011

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO IHA LORON DIREITUS UMANUS 10 DEZEMBRU 2011

Iha Parlamentu Nasional Timor Leste

Nai Presidente da Republika mak ami hahi no hana’i, Nai Presidente Parlamentu Nasional mak ami hana’i, Nai Premeiru Ministru no Presidente Tribunal de recursu mak ami hana’i,

Ex Titulares sira, Ulun bot ONU nian iha Timor Leste, Maluk deputado sira, membru guvernu, representante igreza katholika no konviksoins sira seluk, korpu diplomatiku, sosidade sivil no publiku tomak mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik an, no Hari Nasaun hosi Baze”

Ne’e mak vizaun Partido Democrático nian, hodi kaer ukun no bandu, no ida ne’e mak prinsipiu Partido Democrático nian, hodi koloka nia pozisaun politika, iha iventu historiku ida ne’e.

Loron 10 fulan Desembru, loron nebe lori komunidade mundial, inkluindu Timor oan sira, atu hare hikas no halo refleksaun, ba iventu historiku iha tinan 1948, nebe hamoris konsiensia komun ida, hosi nai ulun nasaun lubun ida, nebe tetu no hakotu, atu hahi no hana’i dignidade natureza humana no direitu absulutu, ema ida-ida nian, ba liberdade, justisa, dame, no domin iha mundu rai klaran.

Fulan Dezembru tinan 1975, partikularmente loron 7 molok selebrasaun loron direitus humanus nian, mos loron nebe marka istoria iha vida moris povu no nasaun Timor Leste. Loron ida ne’e importante, tamba iha loron ida , mak mosu konsiensia komun ida, hosi nai ulun Timor Leste nian, hanesan Fransisco Xavier do Amaral, Nicolao dos Reis Lobato, José Ramos Horta, Mari Alkatiri, Rogério Tiago Lubato, Abílio Araújo no sira seluk, hamrik hodi lidera funu kontra invazaun, nebe la dignifika, dignidade natureza humana no direitu absulutu, Timor oan sira nian, hodi hetan ukun rasik an, justisa, dame no domin, iha rai Timor Leste.

Eventu rua ne’e, mak hamoris no haburas ita nia konsiensia humana, nudar Timor nia oan, atu diknifika valor liberdade, justisa, dame no domin, ba ita nia povu rasik, hodi hatutan moris ohin ba aban, nudar Timor nia oan, iha Timor ida deit, mak Timor Leste, hosi Oecusi to’o Jaco , no hosi tasi mane to’o Atauru.

Nai Presidente da Republika, nai Presidente Parlamento Nasional, Premeiro Ministro no publiku tomak.

Hodi tau iha néon ho laran, iventu rua nebe haktuir iha leten, maka Partido Democrático, liu hosi nia bancada parlamentar, haklaken nia mensazen politika ba publiku katak:

Primeiru, Bancada Partido Democratico, apresia no orgulho ba konsensia humana, asembleia konstituante, lideradu hosi Presidente Lu Olo, hodi halo konstituisaun ida nebe, proteze santidade da vida humana, hodi halokon pena de morte no prizaun prepetua. Partido Democrático mos orgulho ba Konstituisaun Timor Leste nian, nebe moris ho karakter humanista, no sai mata dala ba Timor oan tomak, hodi kaer no la’o tuir dalan ukun no bandu nian, hodi hakat ba mundu civilizaun, ho Timor Leste nia identidade no kultura rasik.

Sigundu, Nudar Partido politiku ida, nomos nudar kontinuador atu hari no hametin liberdade, justiça. dame, no domin, maka Partido Democrático deklara katak, Partido Democrático ho nia diresaun tomak, sei fo apoiu moral, politika no intelektual, ba protesaun valor no prinsipiu direitus humanus, nebe haktuir ona iha Konstituisaun RDTL, mos haklean liu tan iha lei no ordem sira seluk, nudar mata dalan ba formasaun ema sai ema, hodi hakat ba mundu civilizasaun, hanesan objectivu final nasaun nian.

Tamba ne’e mos, maka Partido Democratico ka PD, sei difini nia an nudar Partido Determinante, Partido Dame nian, Partido Domin nian, no Partido Disiplinadu, iha eleisaun Presidensial no parlamentar tinan 2012 oin mai. So ho dalan ida ne’e, mak Partido Democratico fiar katak Timor oan sira, sei la monu ba determinasaun, hodi hamrik no hasoru tirania no opresaun hosi ema ba ema, hosi grupu ida ba grupu seluk, no hosi nasaun ida ba nasaun seluk, nebe, fo impaktu hodi satan no hatodan prosesu dezemvolvimentu nasional, nu fin, hasusar no haterus Timor oan tomak, iha prosesu dignifikasaun, ema nudar ema, sai Timor nia oan, iha Timor ida deit, Timor Leste ukun rasik an.

Terseiru, eleisaun presidensial no parlamentar 2012, nudar momentum ida nebe ema iha mundu rai klara, tau hela matan no tilun, hodi hare no rona tuir, Timor oan ida-ida ezerse nia direitu fundamental, ho libre, justu, hakmatek iha nuasa fraternidade, atu hili nia lider no sai lider ba nia povu no nasaun rasik.

Tamba ne’e, maka Partido Democrático, husu ba líder partido hot-hotu, atu motiva malu no fo korazen ba malu, katak ita hotu tenki halo eleisaun presidensial no parlamentar 2012, tuir prisipiu direitus humanu nian, tuir kontituisaun RDTL, no tuir lei no ordem Timor Leste nian, nudar dalan ida atu servi povu no nasaun.

Partido Democratico, mos apela ba ita hotu, lider politiku sira, atu unifika ita nia hanoin no hahalok, hodi hamoris konsensia humana ida, banune, bele tane no hatur liberdade ema ida-idak nian, atu involve an iha aktividade partidaria iha Timor laran tomak, sein tau limitasaun ba malu, no fo nia votus ho hakmatek sein amiasa ba malu hodi vota ba lider ka partidu ida deit.

Se eleisaun presidensial no parlamentar 2012, mak Timor oan ida-ida ezerse nia direitu politiku ho libre, justu no hakmatek, maka refleksaun ida ohin ba loron direitus humanus nian, no luta ba direitu Timor oan nian, hanesan fundador nasaun nian halo iha tinan 1975, sai duni fuan no fini, ba vida moris civilizasaun, aban no bain rua.

Koartu, Partido Democratico mos husu, ba nasaun amigu hot-hotu no ba instituisaun internasional sira nebe halo knar iha Timor Leste, atu fo kontribuisaun pozitivu no akompanhamentu amigavel, sein tau interese pesoal iha eleisaun Presidensial no Parlamentar 2012. Interese nasaun ida nian, kahur ho interese nasaun seluk, sein hare no tetu kbit no nesesidade, identidade no kultura povu no nasaun ida nian, mos sei hasusar no halakon espiritu no prinsipiu fundamental direitus humanus ne’e rasik.

Ami, Timor oan sira, apriende hela lisaun hosi Angola, Ginebisau, Iraq, Libya, Afganistan no sira seluk, kona ba oinsa pratika demokrasia no hala’o governasaun tuir kbit no kontekstu ida-ida nian. Ami presiza lideransa hosi ita bot sira, atu halo boa governasaun, maibe lahos lider atu lidera ami. Ami presiza ita bot sira kbit intelektual atu komporta iha gestaun no administrasaun estadu nian, maibe lahos ita bot sira nia identidade no kultura hodi transforma ami nia originalitas moris no hamoris ami nia an, iha nasaun ukun rasik an hanesan Timor Leste, tuir prinsipiu fundamental direitus humanus, nebe ohin ita selebra hamutuk.

Nai Presidente da Republika, nai Presidente Parlamento Nasional, Premeiro Ministro no publiku tomak.

Deklarasaun politika Partido Democratico, rohan ba ne’e, mai ita hahi malu, sai ema nudar ema, hana’i malu, nudar kriatura maromak nian, no hadomi malu nudar Timor nia oan, hosi abut ida no hun ida, iha Timor Leste ida deit, mak Timor Leste Ukun Rasik An. Obrigado wa’in.

Dili, 10 de Dezembro de 2011

Adriano do Nascimento
Chefe Bancada

quinta-feira, 28 de julho de 2011

INTERVENSAUN PARTIDO DEMOCRATICO IHA SORUMUTUK MAUBISE II

Palacio Nobre Lahane Dili

26 Juilho 2011

Nai Presidente da Republica mak ami hahi no hana’i, Nai Presidente Parlametu Nasional, Nai premeiro Ministro, Nai Bispo Revrendismu, Dom Basilio do Nascimento, Dom Norberto do Amaral, nai ulun politiku sira no publiku tomak mak hadomi,

“Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi Baze”

Ne’e mak vizaun Partido Democratico, nudar mata dalan ida, hodi koloka nia pozisaun politika, ba sorumutuk ohin, entre ukun nain sira, iha nasaun Timor Leste. Partido Democratico konsiente katak, loron ida ohin, loron nebe importante ba vida moris Estado de Direitu Democratico, hanesan Republika Democratica de Timor Leste. Loron ida ohin, loron nebe importante, tamba ukun nain sira hosi fukun ida-ida no hosi gerasaun ketak-ketak, halibur malu hodi koalia kona ba mandatu funu nian, liberta povu hosi kiak, mukit no susar.

Tamba ne’e, Partido Democratico hato’o parabens ba inisiativa no esforsu tomak nebe Igreja Katolika, liu hosi Amo Bispo Dom Basilio do Nascimento halo hodi halibur ukun nain sira iha nasaun ne’e.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Hafoin rona no hare tuir dinamika politika ho nia natureza, polemika politika ho nia interese, preokupasaun no pozisaun ukun nain sira iha nasaun ida ne’e, maka Partido Democratico haklaken nia pozisaun katak; Ukun rasik an nudar prosesu naruk ida, nebe Timor oan ida-ida, hosi gerasaun ida ba gerasaun seluk, fo ona sira nia vida, dignidade no riku soin ba libertasaun patria no libertasaun povu.

Funu Manufahi, nebe liderada hosi liurai Dom Boaventura, nudar kulminasaun hahu luta ba libertasaun nasional. Movimentu nasional ba libertasaun total, lidera hosi Fretilin iha tinan 1975, nomos restaurasaun independesia 2002, nudar iventu historiku nebe ita hotu iha obrigasaun atu tane no hatur iha nia fatin, nomos selebra tuir nia dalan no nia tempu.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Hanesan forsa politika ida iha nasaun ne’e, maka Partido Democratico mos iha dever tomak, atu hatutan mandatu luta nian, hodi liberta povu hosi kiak, mukit no terus. Maske nune, Partido Democratico konsiente katak povu ho nasaun ida ne’e, sei moris hela iha situasaun nebe difisil teb-tebes.

Situasaun difisil, tamba Estado Timor Leste, liu hosi orgaun soberanu sira, hanesan Presidente RDTL, Parlamento Nasional, Guvernu, no Tribunal, tau esforsu hotu-hotu, hodi rezolve deit impaktu krizi politika iha rai laran, no mudansa konjuntura ekonimia global, nebe hamosu mos situasaun krizi ekonomiku iha ita nia rai.

Situasaun rua ne’e, susar atu hakotu nia abut, no todan atu hases hosi ita nia kabas, tamba, buat hirak ne’e moris no buras, liu hosi ita nia orgulho individual, ba ita ida-ida nia istoria rasik, no arogansia intelektual hosi ida ba seluk. Buat hirak ne’e mos mak halo ita lakon sentidu estadu, hodi la tetu no sukat netik, Timor oan sira seluk nia kontribuisaun no partisipasaun iha luta naruk ida nia laran.

Orgulho ba ita ida-ida nia istoria funu nian, arogansia ba ita ida-ida nia kapasidade intelektual, mak lori ita haketak malu, no soe malu nudar maun no alin. Krizi politika militar nebe ita hakatliu ona, hatudu lisaun ba ita katak, ita la hare no tetu netik, funu nain sira nia sakrifisiu no dedikasaun. Krizi politika-militar nebe liu ona, hatudu lisaun mai ita katak, ita nebe sei moris, la hahi malu no dignifika malu, kona ba saida mak ita ida-ida halo, no fo ba nasaun ida ne’e nia moris, nudar nasaun ukun rasik an.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Konsiente nafatin ba realidade moris nebe difisil, no tau iha neon ho laran, lisaun hosi buat nebe Timor oansira halo ba malu iha tinan hirak liu ba, maka ohin Partido Democratico haklaken katak; orgulho individual no arogansia intelektual, sei la fasilita prosesu lori povu ba moris diak, no la hamoris sentimentu estado nudar estado de diereitu democratico.

Ho razaun ida ne’e maka Partido Democratico husu ba ita lider politiku sira, nebe ohin halibur hamutuk iha ne’e, atu rekonhese no valoriza kontribuisaun barak ka uit oan, nebe Timor oan ida-ida fo, tuir sira kbit iha tempu luta nia laran. Partido Democratico mos husu atu ita hotu iha konsesnsu, hodi halo revizaun ba Konstituisaun RDTL artigo 106, nebe hamosu polemika juridika ba implementasaun lei no ordem. Partido Democratico mos alerta ita hotu, povu Timor laran tomak, no entidade hotu-hotu, atu la bele monu ba manobra no skenariu ema seluk nian, hodi soran ita no hafahe ita, tuir sira nia interese rasik.

Nune mos, Partido Democratico afirna katak, ukun nain sira tenki iha pozisaun forte, no konsesnsu ba prosesamentu mina no gas, hodi dada kadoras ka pipeline mai Timor Leste. Partido Democratico mos husu ba ita hotu, atu la bele tolera grupu krime organizado, nebe satan no difikulta prosesu dezenvolvimentu rai ida ne’e.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Ho hanoin atu fo neon na’in ba malu, maka Partido Democratico afirma katak, kaer ukun no bandu iha nasaun ida ne’e, tenki kaer metin prinsipiu ukun rasik, liu hosi dalan hadi’a povu nia moris ho dignidade no identidade rasik. Kaer ukun no bandu, tenki hamoris no haburas, etika no moral politika, kuda no haburas fini dame no domi nian, ba ita ida-ida, no ba iha povu iha nasaun ida ne’e nia laran. Banune, bele halakon hanoin no hahalok, nebe atu haketak ita no hasusar ita, hodi tur hamutuk, hanesan Timor nia oan, iha Timor Leste ida deit.

Nune mos, atu ita bele valoriza no selebra iventu historiku, nebe funu nain sira hela ba ita, maka Partido Democratico husu ba ita, lider nasaun ida ne’e nian, atu hola ona desizaun, hodi halo monumentu nasional ba inspirador luta ba libertasaun nasional, Dom Boaventura. Partido Democratico mos husu ba ita ukun nain sira, atu hola ona desizaun, hodi halo monumentu nasional ba movimentu libertasaun nasional/Fretilin no monumentu ba ita heroi nasional, Nicolao dos Reis Lubato.

Nudar rekonhesemento ba papel Igreza katolika iha luta naruk ida ne’e, maka Partido Democratico mos husu, atu ita ukun nain sira, hola ona desizaun hodi lori hikas ruin, revrendismu Dom Martinho Lopez, hodi hatur iha monumentu ida, hamutuk ho padre no madre sira, nebe fo ona sira nia vida ba ukun rasik an.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Intervensaun Partido Democratico, mak rohan ba ne’e, mai ita hamoris nafatin, ita nia mehi no fiar. Fiar ba ita an rasik nudar lider, no fiar ba ita povu nudar Timor nia oan, nebe mai hosi hun ida no abut ida , iha Timor Leste ida deit. Obrigado wa’in,

Palacio Lahane, 26 de Julho 2011

Adriano do Nascimento

Vice I Presidente Partido Democratico

segunda-feira, 11 de julho de 2011

Declaracao Politica PD - PEDN: “Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi base"

BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO
BA PLANU ESTRATEGIKU DE DEZENVOLVIMENTU
IHA PARLAMENTU NASIONAL

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i,
Nai premeiro Ministro mak ami hana’i
Maluk deputado sira, Membru guvernu, entidade hot-hotu, no povu Timor Leste tomak, mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi base"

Ne’e mak vizaun Partido Democratico, nudar mata dalan hodi koloka nia pozisaun politika, ba Planu Estrategiku Dezenvolvimentu nebe governu AMP aprezenta ba Deputado sira iha Uma Fukun ida Ne’e.

Bancada Partido Democratico konsiente katak atu kaer metin valor ukun rasik an no hari nasaun hosi baze, tenki iha mehi ida, iha fiar ida no iha asaun ida. Tamba ne’e, mak iha debate Orsamento Geral do estado tinan 2011, Bancada Partido Democartico deklara ona nia pozisaun politika ba publika, ho lian Buna’ hodi dehan;

“To accomplish great things,we must not only act, but also dream; not only plan, but also believe”. Karik haktuir iha lian Tetum,dehan “Atu hetan buat nebe bot, ita lahos deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita lahos deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida.

Mehi ba povu no nasaun nia moris diak, fiar ba Planu Estrategiku de Dezenvolvimentu, no halo asaun hodi konkretiza tuir kbit moral, politika no intelektual AMP nian, partikularmente kbit Partido Democratico ho nia lider, militantes no simpatizantes tomak. Ho komitmentu ida ne’e, maka Partido Democratico hakotu ona nia pozisaun hodi fo apoiu tuir kbit ida-ida nian, ba implementasaun Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu, hosi fukun ida ba fukun seluk, no hosi tinan ida ba tinan seluk.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Razaun nebe lori Bancada Partido Democratico, hodi aprova no deklara nia komitmentu, mak hanesan tuir mai; 1). Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar mehi ida, fiar ida no asaun ida, nebe inspira ita hotu nia hanoin, ita hotu nia lia fuan no ita hotu nia hahalok politika, hodi konkretiza mandatu funu nian “Liberta Patria e Liberata Povu”. Partido Democratico fiar katak lider nasaun ida ne’e no nia povu tomak, sei tula hela mandatu funu nian ne’e, iha ida-ida nia kabas hodi hamoris no habot, nasaun nebe sei nurak iha nia vida Estadu de Direitu demokratiku. 2). Bancada Partido Democratico konklui katak Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu, nudar evolusaun hosi Mandatu funun nian atu liberta povu hosi susar, kiak no mukit.Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar materializasaun hosi vizaun Planu Dezenvolvimentu Nasional 2002, no Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar refleksaun no revizaun planu no programa politika Guvernu AMP iha tinan hat nia laran.3). Bancada Partido Democratico mos konsiente katak Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar interese nasional supra partidariu, ho razaun katakPlanu Estrateziku de Dezenvolvimentu ne’e mai hosi povu nia susar no terus, halore no haktuir ba sira iha sub distrito 65 durante fulan rua nia laran, no legaliza liu hosi nia reprezentante iha uma fukun Parlamentu Nasional.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Atu fo neon nain ba guvernu AMP, maka Bancada Partido Democratico husu ba Premeiro Ministro atu tetu hodi tau iha neon ho laran, lia halerik, preokupasaun no pozisaun politika Partido opozisaun iha Parlamento Nacional.

Bancada Partido Democratico fiar katak deputado opozisaun sira nia fuan no laran, la’o tuir hela konseitu Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu ida ne’e, maske sira nia lia fuan no hahalok dizafia hela Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e. Ne’e mak papel opozisaun nian no ne’e mak politika opozisaun iha nasaun demokratiku hanesan Republica Democratica de Timor Leste.

Bancada Partido Democratico mos fiar katak deputado sira iha uma fukun ida ne’e, ema mesak matenek deit, tamba ne’e mak povu hili sira nudar sira nia reprezentante hodi hola desizaun politika tuir sira nia hakarak. Tamba konsulta popular nebe Premeiro Ministro ho nia governantes sira halo durante fulan rua nia laran, naton ona ba deputado sira hodi rona, tetu no hakotu tuir ida-ida nia vizaun, misaun no stratezia politika.

Durante fulan rua nia laran, deputado sira mos hare tuir konseitu Dezenvolvimentu nasional hosi povu ida ba povu seluk, liu hosi TVTL, radio no Jornal iha rai ida ne’e. Povu hirak ne’e mak vota ba Partido sia iha Parlamento Nacional, hodi representa sira.

Iha parlamento Nacional, deputado sira mos hetan ona livro kona ba Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu durante semana ida nia laran. Tempu fulan rua hodi rona povu, no semana ida hodi hare konseita, ne’e naton ona ba ema mesak matenek hanesan deputado Parlamento Nacional.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Konsensu ba vizaun, misaun no strategia politika ukun nia hosi partido nebe kaer ukun no bandu ho partido opozisaun, susar atu konkretiza iha fukun ida-ida no biban ida-ida, tuir interese no nesesidade, preokupasaun no pozisaun. Maske nune, Bancada Partido Democratico husu ba Primeiro Ministro atu tau atensaun maximu no konsidera preokupasaun nebe tatoli hosi deputado sira iha uma fukun ida ne’e.

Hanesan partido politiku ida, Bancada Partido Democratico mos husu Premeiro Ministro atu halo refleksaun hodi hare no tetu kestaun lubun ida iha setor edukasaun hanesan politika atu uza dialetiku oi-oin iha iskola, preokupasaun ba politika dezenvolvimentu setor agrkultura, floresta no meiu ambiente, gestaun no administrasaun, infrastrutura, rekursu naturais, hanesan mina no gas, problema rai no propridade nomos setor interligadu sira seluk.

Bancada Partido Democratico husu atu Primeiro Ministro rona deputado sira hodi halo refleksaun, tetu deputado sira nia preokupasaun no pozisaun, nufin hakotu hodi hakat tuir AMP nia mehi, fian no asaun ba Dezenvolvimentu povu ho nasaun nia vida moris. Obrigado wa’in.

Dili, 11 Julho 2011

Adriano do Nascimento

Presidente Bancada Partido Democratico

sexta-feira, 29 de abril de 2011

Saida Maka Partido Democratico?


Partido Democrático (PD) harii iha loron 10, fulan Juñu, tinan 2001. Iha fulan Agostu 2001, fulan rua hafoin harii, PD konkorre ba eleisaun Asembleia Konstituinte no sai segundu maior partidu iha Timor-Leste depoisde Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (FRETILIN). Desde ida ne’e PD boot ba beibeik no sai adversariu politiku ne’ebe seriu ba partidu politiku sira seluk. Iha eleisaun ba Assembleia Konstituinte iha 2001, PD nu’udar partidu foun ida, tuir eleisaun no hetan kedas deputado sira hamutuk na’in hitu, enkuantu partidu istoriku balu hela iha PD nia kotuk.
PD Mai Hosi Ne’ebé?
Iha 1974, nakfera Revolusaun dos Cravos, iha Portugal. Revolusaun ne’e kuiñese mós ho naran Revolusaun 25 de Abril iha ne’ebé fo biban ba povu sira eis-kolonia sira Portugal nian, inkluindu Timor-Leste, hodi fihir rasik ninia futuru. Nune’e maka moris partidu politiku lubun ida iha Timor-Leste. Associação Social Democrata Timorense (ASDT) nu’udar partidu nasionalista ida ne’ebé defende ukun-an kedas ba Timor-Leste.
Iha 1975 ASDT transforma ba iha movimentu ida, Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente (FRETILIN) ho objektivu hodi hako’ak Timoroan hotu, hosi tendensia politika oioin, ne’ebé hakarak ukun rasik-an kedas  ba Timor-Leste. Ho nune’e, maioria hosi Timoroan, adere ba movimentu ne’e.
Ikus mai, hafoin bazede apoiu rahun iha 1978, membru Comite Central da FRETILIN (CCF) no komandante FALINTIL sira barak mate no balu rende ba funumaluk. Sira ne’ebé sei moris no halai iha ai-laran buka no halibur malu hodi kontinua funu. Hosi ne’e sira harii Conselho Revolucionario da Resistência Nacional (CRRN) hodi dirije no kontinua funu iha rai-laran. Orgaun ne’e FRETILIN ho FALINTIL mesak maka tuur iha laran. Enkuantu iha rai-li’ur, FRETILIN ho UDT, forma Konverjensia Nasionalista iha Portugal hodi halo funu iha Frente Diplomatika.
Atu hametin unidade no mobiliza povu Timor-Leste tomak hosi tendensia politika no fiar oioin hodi funu ba ukun-an maka, iha tinan 1988 nian laran, Komandu Superior da Luta, hola desizaun hodi harii orgaun suprapartidaria ida liu hosi muda CRRN ba Conselho Nacional da Resistência Maubere (CNRM). Ikus liu no besik ona Timor-Leste nia ukun-an, atu akomoda partidu politiku istoriku sira no ema independente sira hotu nia interesse politika, hodi hothotu hamutuk luta ba ukun-an, maka liu hosi Konvensaun Nasional Timoroan sira nian ba dala-I, iha Peniche Portugal, iha tinan 1998, muda CNRM ba iha Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT).
Durante periudu rezistensia nian mosu ona organizasaun ho grupu klandestina oioin hosi foin sa’e sira ne’ebé envolve an maka’as iha funu libertasaun Timor-Leste nian. Organizasaun sira ne’e maka hanesan OJECTIL (Organização da Juventude e Estudantil Catolica de Timor-Leste), RENETIL (Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste), DSMTT (Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur), OJETIL (Organização da Juventude e Estudanil de Timor-Leste), FITUN, OPJLATIL (Organização Popular da Juventude Lorico Asuwa’in de Timor-Leste),  no selu-seluk tan.
Atu kontrola no halo koordenasaun di’ak entre organizasaun hothotu ne’ebé iha Frente Klandestina maka Komandu Superior da Luta mós iha 1990 harii Comite Executivo de Luta da Frente Clandestina (CE/FC) ne’ebé ikus mai muda ba iha Conselho Executivo de Luta da Frente Clandestina (CEL/FC). Estrutura ida ne’e nu’udar estrutura CNRM nian iha Frente Klandestina. No ikus liu mosu tan estrutura klandestina ida ne’ebé kuiñese ho Frente Politica Interna (FPI).
Organizasaun ka estrutura sira hotu ne’ebé temi iha leten, inkluindu FALINTIL, União Democratitica Timorense (UDT) ho seluluk tan halo parte hotu CNRM/CNRT.
Membru fundador PD sira nune’e mós ninia membru baibain sira, ida-idak iha ninia istoria funu ba libertasaun nian. Barak hosi sira nu’udar fundador no membru hosi orgaun superior sira funu nian ho partidu no organizasaun oioin sira temi iha leten. Barak halo funu iha Frente Klandestina, Armada no Diplomatika. Maioria membru fundador no membru PD sira mai hosi Ema Foin-Sa’e. Sira ne’e barak hasai kursu boot iha Universidade sira iha Indonezia, Portugal, Estadus Unidos da Amerika, Australia, Nova Zelandia, Norwegia, Inglaterra no iha Timor-Leste rasik. Durante periodu okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, Foin-Sa’e sira ne’e maka sai hanesan koluna vertebral rezistensia nian.
Membru fundador sira PD nian, istorikamente, mai hosi ASDT, FRETILIN, CRRN, CNRM, CNRT, FALINTIL, no organizasaun estudantil ho juvenil sira hanesan RENETIL, OJECTIL, OJETIL, OPJLATIL, DSMTT, FITUN, IMPETTU (Ikatan Mahasiswa da Pelajar Timor-Timur) no selu-seluk tan. Membru fundador barak mai mós hosi aktivista klandestina senior sira hosi CE/FC, CEL/FC, no FPI. Membru Fundador balu mós mai hosi eis-gerrilleiru sira no Komandante sira FALINTIL, lider lokal sira namakari iha Timor-Leste laran tomak no entidades sira hotu ne’ebé iha kompromisu aas hodi defende demokrasia no dezenvolvimentu ba Nasaun Timor-Leste.
Iha tinan 2001, lider sira CNRT nian deklara halot ou dissolve CNRT tamba funu hotu ona no fo fatin ba partidu politiku sira hodi organiza an hodi partisipa iha prosesu demokrasia no forma governu. Prosesu preparasaun harii partidu PD mosu kleur ona, mosu kedas ona iha tinan 2000 nia laran. Tamba ne’e, loron ida depoisde ulun sira CNRT nian halot orgaun suprapartidaria rezistensia nian ne’e, iha loron 10 fulan Juñu tinan 2001, fundador sira PD nian deklara kedas existensia PD nian ba publiku. Ho nune’e maka kuadru superior, mediu ho inferior sira CNRT nian  no kuadru hosi organizasaun massa sira juventude nian, barak, passa ba PD no halo parte estrutura partidu ne’e nian hosi nivel nasional to’o iha Sub-Distritus.
Hosi buat hirak ne’e hotu hatudu katak PD nia membru fundador ho militante sira, kuaze mai hotu hosi ema rezistensia, veteranus no kombatentes libertasaun nian no matenek na’in sira ne’ebé hakarak luta duni ba demokrasia ho dezenvolvimentu ka libertasaun total no kompleta ba Timor-Leste.
Membru fundador ho kuadru no militante sira PD nian, maioria mai hosi jerasaun foun sira, jerasaun sira ne’ebé halo funu kontra okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste. Tamba ne’e, maka PD la’os kuiñesidu de’it hanesan Partidu ema rezistensia sira nian, maibe mós Partidu foin-sa’e sira nian, liliu sira ne’ebé hakarak duni defende demokrasia, justisa, liberdade no dezenvolvimentu ba Timor-Lorosa’e.
PD ninian membru fundador sira, barak, nu’udar ema istoriku rezistensia nian, barak okupa fatin sira aas iha estrutura sira rezistensia nian, barak tama sai kadeia no persegidu hosi militar Indonezia sira durante periodu okupasaun, tamba sira nian aten-barani, dedikasaun,  determinasaun no fo fuan no isin tomak hodi halo funu hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste. Membru sira ne’e kuiñesidu ho sira nia kriatividade, aten-barani, no konsiensia aas ne’ebé sira hetan no buras hosi tinan naruk rezistensia no okupasaun nian. Hafoin periodu ukun-an, sira kontinua hatudu sira nia konsiensia nasionalista, kompromisu, determinasaun, aten-barani, kriatividade, imajinasaun, vontade aas no konsistensia hodi halo inovasaun no transformasaun ba uma-kain Timor-Leste tomak hodi bele hetan moris di’ak iha futuru.
Tansa Harii PD?
Membru fundador sira PD nian hili dalan haketak-an hosi partidu istoriku sira, tamba sira hakarak luta ba idealizmu foun ida, hakarak halo mudansa ho transformasaun ba sosiedade Timor-Leste iha nivel hothotu. PD hakarak harii sosiedade ida demokratika no justa no aposta maka’as iha justisa sosial, dezenvolvimentu no progresu hodi hadi’a Timoroan sira nia moris. PD mós hakarak harii sosiedade Timor-Leste ida foun ho mentalidade foun ne’ebé aposta maka’as iha respeita malu, hadomin malu, toleransia, kooperasaun, solidariedade, fraternidade, igualdade, paz no armonia, no kontra kualker tipu diskriminasaun tamba sexo, suku, rasa, relijiaun, ekonomia, politika no ideolojia hodi lori moris hakmatek ba uma-kain Timor-Leste nian tomak.
Maski Timor-Leste hetan ona nia ukun-an maibe Timoroan sira hotu ne’ebé funu no terus ba ukun-an ida ne’e seidauk sente ukun-an ne’e loloos. Em termus politikus, demokrasia iha Timor-Leste seidauk la’o normal hodi akomoda ema hotu nian aspirasaun. Iha sektor ekonomiku, povu seidauk sente iha mudansa signifikante ruma iha sira nia moris loro-loron. Taxa dezempregu sei aas tebes. La iha investimentu signifikante hosi Estadu no investimentu hosi kapital estranjeiru  hodi tulun hatun taxa dezempregu no hasa’e kualidade moris Timoroan sira nian.
Ema barak la iha uma no kontinua moris iha situasaun ki’ak rabat rai. Familia barak kontinua hela iha uma aat, la hetan bee moos, la hetan elektrisidade. Iha area saude mós nune’e, ai-han la iha no taxa mortalidade infantil sei aas, no serbisu saude seidauk kobre territoriu tomak hodi nune’e populasaun barak la hetan tratamentu saude di’ak. Iha edukasaun numeru ema la hatene sani no hakerek sei aas no eskola  barak sei la’o ho problemas oioin. Iha agrikultura, Estadu seidauk explora potensia hothotu hodi oferese moris di’ak ba agrikultor sira hotu.
Iha politika sosial nian, familia karensiada no vulneral barak seidauk hetan asesu ba serbisu publiku, idozu ho defisiente sira barak seidauk hetan subsidiu, nune’e mós vitima sira funu nian, faluk ho oan kiak sira seidauk hetan atensaun di’ak hosi Estadu. Veteranus barak sei moris aat nafatin. Grupu vulneravel sira, ema moras no grupu eksluidu sira seidauk hetan atensaun di’ak hosi Estadu. Timoroan barak sente seidauk hetan justisa no igualdade.
Seidauk hatuur di’ak sistema politika, ekonomika, sosial no administrasaun iha nia fatin hodi responde ho efisiente no efikaz ba nesesidade sira povu nian.
PD moris tamba hakarak hadi’a situasaun aat sira temi iha leten. Povu Timor-Leste merese hetan moris di’ak tamba ida ne’e maka sira fo an ba terus no mate hodi buka ukun rasik-an hodi bele halo sira nia moris sai di’ak liu tan.
Matadalan Politika Ne’ebé Maka PD Banati Tuir?
Membru fundador PD sira, tetu ho ulun malirin no matenek, hatuur PD nu’udar partidu ne’ebé hakarak defende no hametin valor sira demokrasia, direitus umanus, liberdade, igualdade, fraternidade, kooperasaun, solidariedade, toleransia, justisa sosial, armonia, paz, dezenvolvimentu, progresu no estabilidade ba Timoroan sira tomak. Valor hirak ne’e, barak moris rasik hosi ita nia kultura no tradisaun, maibe barak lakon tamba kolonializmu no okupasaun rai li’ur sira nian iha Timor-Leste. Ho lia-fuan badak PD defende progressizmu, sosial demokrasia no sosial liberalizmu nu’udar matandalan politika ne’ebé loos hodi lori moris di’ak ba Timoroan tomak.
Tamba sa PD defende progressizmu, sosial demokrasia ho sosial liberalizmu?
PD defende progressizmu tamba hakarak hakat ba oin, hakarak lidera mudansa sosio-ekonomika sira kle’an hodi lori dezenvolvimentu no progressu ba Timor-Leste. Wainhira la iha mudansa ho tranformasaun iha politika, sosial, ekonomika no mentalidade maka la sei iha mudansa ba Timoroan sira nia moris. Ne’eduni, mudansa ho transformasaun nu’udar kondisaun nesesariu ida hodi lori moris di’ak ba Timoroan tomak.
PD defende hanoin sosial demokrasia nian tamba hakarak harii sosiedade ida justa, umana no iha igualdade. Atu to’o ba iha sosiedade ida nune’e, la presiza halo revolusaun, maibe bele halo mudansa no reforma kle’an iha sistema ekonomika, politika, sosial no kultural liu hosi dalan pasifika nian. Mudansa ho reforma importante tebes tamba bele responde ba mudansa ezijensia no nesesidade sira povu nian ne’ebé aumenta ba beibeik tuir dezenvolvimentu mundu nian.
Ita tuir dalan sosial demokrasia nian tamba ita hakarak kaer hamutuk valor di’ak sira sosializmu ho kapitalizmu nian ne’ebé nu’udar dalan ideal demokrasia reprezentativa ida ne’ebé bele rezolve problema sira ne’ebé hetan iha demokrasia liberal, enfatiza prinsipiu sira ne’ebé hakarak harii estadu bem-estar sosial ida iha ne’ebé respeita liberdade ema nian. Liberdade la’os de’it liberdade individual, maibe haree liberdade hanesan mós direitu ida ne’ebé labele diskriminadu no labele hakru’uk ba meiu produsaun proprietariu sira nian ho ema sira iha poder politiku abuzivu sira. PD defende ho maka’as tenki iha igualdade ho justisa sosial ba Timoroan sira hotu. Igualdade ho justisa sosial la’os de’it iha lei nia oin, maibe mós iha ekonomia no sosiu-kultural sira, iha ne’ebé permite oportunidade hanesan ba ema hotu, inkluindu sira ne’ebé desfavoresidu sira tamba fizika, sosial ou mental. Ikus liu, PD defende solidariedade entre Timoroan sira no dezenvolve hanoin ho pratika ida ne’ebé tenki iha domin no solidariu ho vitima sira injustisa ho dezigualdade nian. Ho domin no espiritu fraternidade ho solidariedade maka bele tulun ema sira moris iha kiak, injustisa no dezigualdade nia laran.
PD mós defende sosial liberalizmu tamba hakarak defende direitus umanus ho liberdade sivil, ne’ebé kombina ho apoio ekonomiku ida iha ne’ebé Estado iha papel regulador no garantidor hodi sidadaun hothotu bele hetan asesu hanesan ba serbisu sira publiku ne’ebé asegura direitus sosial sira, independentemente hosi sidadaun ida-idak kapasidade ekonomika. PD hakarak liberdade pozitiva ida ho objektivu aumenta liberdade ba ema ki’ak ho desfavoresidu sira iha sosiedade nia laran. Valor hirak temi iha leten sai mós prinsipiu ba PD nian tamba maioria membru PD sira mós komunga doutrina sosial Igreja nian ne’ebé tau domin no solidariedade hanesan valor fundamental ba ema moris nian.
PD defende valor ho prinsipiu hirak temi iha leten, tamba ita fiar, so bele liu hosi dalan sira ne’e maka bele lori povu Timor-Leste ba iha moris ida di’ak liu tan iha sorin ida no iha sorin seluk bele harii mundu ida iha ne’ebé ema hotu bele haree malu hanesan maun-alin no bele tulun malu hodi la’o ba mundu ida di’ak liu ne’ebé nakonun ho paz no prosperidade.
Saida Maka PD Hakarak ba Timor-Leste?
Ho Fernando La Sama de Araújo, eis prizoneiru politiku ida durante rejime Orde Baru (New Order) no manan-na’in Premiu “Reebock Human Right Award, nia lideransa, PD hatuur ona plataforma politika ida hodi harii sosiedade ida forte, sistema estadu ida ne’ebe saudavel no moos hosi korrupsaun. Nune’e mós hakarak forma sidadaun Timor-Leste ida ne’ebe edukadu, sivilizadu, aktivu no kritiku hodi bele partisipa iha prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu nasional iha sorin ida no iha sorin seluk hodi permite ba sidadaun sira bele hetan asesu ba serbisu estadu nian, hodi hadi’a sira nian moris sai di’ak liu, di’ak ba sira nian an rasik, ba sira nian auto estima, ba sira nian familia, ba moris ida hadomin malu, no mantem ambiente sosial ida justa, estavel no iha paz.
Funu ba libertasaun Timor-Leste nian tama ona ba faze ida faze libertasaun ba povu hosi ki’ak, hosi iliterasia, hosi ignoransia no hosi injustisa oioin ne’ebé kolonializmu ho okupasaun rai-li’ur sira husik hela. Tamba difikuldade hirak ne’e mai duni hosi post-kolonial no post-okupasaun no presaun ne’ebé rezulta hosi globalizasaun, prosesu funu ba libertasaun ba povu hosi kolonial no okupasaun rai-li’ur iha Timor-Lorosa’e husik hela ain-fatin, hanesan temi iha leten, ne’ebé difisil liu tan atu kombate kompara ho funu ba libertasaun ba Patria rasik.
Maibe PD moris hakarak atu hasoru duni sadik hirak ne’e, hakarak halakon ain-fatin ne’ebé kolonialista ho okupante rai-li’ur sira husik hela mai ita, hodi lori sosiedade Timor-Leste ba iha moris ida di’ak liu tan iha futuru.
Halo funu hasoru buat aat hotu-hotu ne’ebé temi iha leten, no atu hamenus impaktu negativu hosi prosesu libertasaun nasaun, sidadaun ida-idak no sidadaun hotu-hotu hetan fatin no prontu atu partisipa aktivamente iha prosesu harii nasaun. Tamba ida ne’e maka PD hakarak HARII NASAUN HOSI BAZE, hodi sidadaun Timor-oan ida-idak no hotu-hotu bele hola fatin no partisipa aktivu iha prosesu rekonstrusaun nasional no luta ba libertasaun ba povu. Povu tenki sente, haree no kaer rasik ho liman katak dezenvovimentu iha no moris duni hamutuk ho sira. Dezenvolvimentu tenki hahú iha povu nia leet, halo hamutuk ho povu no di’ak ba povu. Istoria funu ba libertasaun povu nian hatudu ona katak partisipasaun aktivu no kriativu hosi sosiedade Timoroan hotu-hotu importante tebes, hodi halakon frakeza ho satan hirak ne’ebé iha hodi nune’e, bele to’o ba iha objektivu nasional: demokrasia, dezenvolvimentu, progresu, paz no prosperidade.
La haluha sakrifisiu hosi ita nia asuwa’in no martir sira no hahii sira nia idealizmu funu ba libertasaun nasional, no ho konsiente ba limitasaun ne’ebé nasaun hasoru, no hakesi an ba kompromisu ba libertasaun nasional, sidadaun balu hosi Timor Lorosa’e deside hodi harii Partido Democrático (PD) ho objektivu sira hanesan tuir mai:
  1. Dezenvolve demokrasia partisipativu ida no respeita direitus umanus – direitu partisipa iha prosesu halo desizaun politika iha level sistema hothotu nian hodi garante governu ida moos, transparente no responsavel. Harii instituisaun reprezentativu ne’ebé akomoda aspirasaun povu nian, no dezenvolve sistema judisiariu ida moos, independente no responsavel.
  2. Dezenvolve ekonomia merkadu ida ho intervensaun selektiva hosi governu ne’ebé suporta hosi sektor tersiariu hodi nune’e envolve sidadaun nu’udar sujeitu no objektu hosi dezenvolvimentu ekonomika.
  3. Dezenvove sistema edukasaun ida iha kualidade di’ak no mós sistema edukasaun ne’ebé  respeita no promove valor kultural sira atu bele garante formasaun identidade nasional. Seluk ho ne’e dezenvolve sistema edukasaun ida ne’ebé bele garante igualdade oportunidade no asesu ba sidadaun Timor-Leste tomak nune’e mós fo oportunidade ba partisipasaun sidadaun Timor Lorosa’e iha jestaun dezenvolvimentu ekonomika paíz nian.
  4. Dezenvolve sistema sosial ida ne’ebé garante providensia sosial, armonia no solidariedade entre sidadaun sira.
  5. Dezenvolve sistema seguransa no defeza integradu ida hodi garante proteksaun soberania territoriu no integridade Timor-Leste nian ho hakarak hamosu kondisaun nesesariu ba paz, trankuilidade sosial, hodi garante estabilidade nasional. PD sei investe iha prevensaun ba sistema seguransa. Aksaun hotu-hotu ne’ebé ameasa no lori perigu ba seguransa nasional, hosi rai-laran no hosi rai-li’ur ne’ebé influensia libertasaun ba povu nian,  sei hasoru ho lei, hodi nune’e bele garante liberdade, demokrasia no sosiedade soberana Timor-Lorosa’e tuir lei hirak ne’ebé vigor iha Timor-Leste.
  6. Dezenvolve politika externa aktivu ida ho espiritu kooperasaun no solidariedade ho objektivu hodi halo promosaun ba paz no seguransa iha rejiaun no internasional.
WWW.PARTIDODEMOCRATICO.ORG

terça-feira, 8 de março de 2011

Intervensaun Bancada PD Komemorasaun Loron Feto Mundial Tersa Feira 08 Marsu 2011

Ba dala uluk, Bancada Partido Democratico hato’o parabeins ba Feto iha mundu tomak, feto iha Timor Leste e liu-liu, ba inan feton sira nebe hala’o knar iha Parlamento ida ne’e. Bemvindo mos ba Sua Exelensia Sr. Comisario Uniaun Europeia nebe hakat mai hodi hare ho matan, moris Timor nia oan, liu-liu feto Timor sira iha loron ida ne’e.

Bancada Partido Democrtico, hakarak hatete katak feto Timor Leste infrenta hela problema lubun ida. Problema nebe mak ami hare, que ami bele fo sai iha ne’e para inan feton sira liu-liu lider feto sira atu bele toma konsiderasaun maka; Prostituisaun no Pornografia nebe que utiliza feto timor oan sira iha meus komunikasaun oi-oin. Buat hirak ne’e mos bele motiva feto sira atu bele halo sasan nebe’e que bele lori moras oi-oin, liu-liu HIV/AIDS. Problema seluk mak difikuldade vida moris feto sira iha area rurais hanesan feto agrikultur sira.

Ami Bancada Partido Democratico espera katak feto timor leste, liu-liu feto sira nebe ke iha pozisaun poder hola desizaun politika, atu hare feto maluk sira, feto agrikultur sira,no feto sira kbit laek iha area rurais.

Bancada Partido Democratico mos hato’o agradesementu ba Uniaun Europeia nebehela ajuda Timor Leste. Maibe, Bancada Partido Democratico hakarak hato mensajen karik bele liu husi Uniaun Europeia no hodi hato’o ba Comunidade Internasional tomak, atu halo balansu ba konseitu fo asistensia internasional, liu-liu mai iha Timor, entre buat nebe’e ami bolu: The Fund is managed on behalf of Timor Leste vs the fund is managed by Timor Leste. Muito Obrigado Presidente.

Dili, 08 Marsu 2011

Dpt. Adriano do Nascimento

Chefe Bancada

domingo, 6 de março de 2011

DEKLARASAUN FINAL KONFERENSIA NASIONAL PARTIDO DEMOCARATICO BA DALA – III

Iha loron 5-6 Marsu tinan 2011, Partido Democratico halo Konferensia Nasional ba dala-toluk iha Canosa, Has-Laran/Dili. Hafoin rona partisipante sira Konferensia Nasional PD nian ba da-III, konferensistas sira hotu deklara katak:

  1. PD prontu tuir eleisoens prezidensiais ho lejislativas 2012
  2. PD prontu aprezenta ninia kandidatu rasik ba Prezidente da Republika.
  3. PD prontu manan eleisoens prezidensiais ho lejislativas iha 2012.
  4. PD prontu loke komunikasaun politika ho partidu politiku hothotu.
  5. Nu’udar laboratorio ba demokrasia, PD nakloke an hodi simu see de’it maka hakarak tama iha PD.
  6. PD rejeita rumor no deklarasaun sira ne’ebé hateten katak PD nakfera ona
  7. PD afirma katak ninia estrutura hosi nasional to’o aldeias sei metin e metin liu tan.
  8. PD fo konfiansa nafatin ba ninia lideransa nasional to’o iha baze
  9. PD hakribi hahalok hothotu ne’ebé provoka violensia politika ou sosial iha povu nian leet.
  10. PD apela ba ninia militantes, simpatizantes no povo Timor tomak hodi hametin domin, paz, estabilidade, demokrasia no unidade nasional.

Dili, Loron 6 Fulan Marsu Tinan 2011


Presidente Komisaun Politika Nasional
Prof. Dr. Lucas da Costa
 
Sekretariu-Jeral
Eng. Mariano Assanami Sabino

quarta-feira, 19 de janeiro de 2011

OJE2011: Deklarasaun Politika Partido Democratico

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i,

Nai premeiro Ministro mak ami hana’i

Maluk deputado sira, Membru guvernu, entidade hot-hotu, no povu Timor Leste tomak, mak ami hadomi.

“To accomplish great things, we must not only act, but also dream; not only plan, but also believe”. Karik haktuir iha lian Tetum, hodi dehan “Atu hetan buat nebe bot, ita lahos deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita lahos deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida.

Ho lia fuan matenek iha leten, maka Bancada Partido Democratico, deklara katak, mehi no fiar, mak sai mata dalan ba susesu, tamba susesu hot-hotu, hahu hosi mehi ka vizaun ida no fiar ida. Basa, susesu lahos objetivu final, maibe, susesu hanesan dalan ida, hodi la’o tuir objetivu nebe determinado.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Tuir Bancada Partido Democartico nia hare, katak, Progama no Orsamento ba tinan 2011, ne’e hanesan mehi ida no fiar ida. Mehi atu realiza mandatu funu nian hodi ‘liberta povu’, hosi kiak no mukit. Fiar atu hari aliserse ba rekonstruksaun estado Timor Leste, hodi dignifika nasaun no povu ukun rasik an.

Maske nune, Bancada Partido Democartico, konsiente teb-tebes, katak hafoin de debate publiku iha Parlamento Nacional, programa no OGE tinan 2011, hetan atensaun masimu, nebe fanun ita hotu nia konsiensia politika, sensibilidade umanu no kualidade intelektual, hodi ezizi kestaun justifikasaun realistika no legal.

Partido Democratico, mos konsiente katak, ezizensia no preokusaun publiku, nesesitas teb-tebes ba justifikasaun realistika no legal, kona ba kestaun utilizasaun osan mina rai, programa prioridades nebe guvernu AMP planea, kapasidade de ezekusaun programa no orsamento, nomos akuntabilidade no transparansia iha implementasaun.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Hafoin rona no hare, analiza no tetu, tuir konseitu, kontiudu no strutura, proposta Orsamentu tinan 2011, maka Bancada Partido Democratico, konklui katak, programa no orsamentu tinan 2011, mosu atu halo reajustamentu vizaun politika, strategia no tatika ba prosesu kaer ukun no bandu, iha estadu foun ida ne’e. Reajustamentu ne’e, halo ho objetivu atu restaura povu nia fiar ba valor ukun rasik an, no ba kredibilidade estadu Timor Leste. Reajustamentu ne’e mosu atu hatur povu nia esperansa, ba progresu sosial no politiku, nomos ba dezenvolvimentu ekonomiku iha ita nia rai. Reajustamentu ida ne’e, mos mosu atu dignifika estado Timor Leste, nudar estado de direitu demokratiku.

Ho razaun fundamental hirak ne’e, maka bancada Partido Democratico deklara, katak, Program no orsamentu tinan 2011, nudar rezultadu evolusaun ukun nian, nebe lori ita hodi tama ba sigunda dekada prosesu rekonstruksaun, no dezenvolvimentu povu no nasaun Timor Leste.

Tamba ne’e, programa prioridades hanesan projeitu oliu pezadu, projeitu tasi mane, projeitu de dezenvolvimentu kapital humanu, no projectu Pakote de Dezenvovilemtu Desentralizadu, nudar desizaun politika ida hosi AMP, nebe iha duni kualidade lideransa, meritu com baze intelektual no honestidade profesiobal, mos iha responsabilidade moral, politika no sosial, hodi tau interese povu ho nasaun nian, iha nuansa dezenvolvimentu nasional.

Bancada Partido Democratico, haklaken nia pozisaun no apresiasaun ba publiku ho razaun hirak tuir:

1). Nai ulun orgaun soberanu sira, hanesan; Presidente da Republika, Dr. Jose Ramos Horta, Presidente Parlamento Nacional, Fernando Lasama de Araujo, Premeiro Ministro, Kay Rala Xanana Gusmao no Presidente Tribunal de Recurso Dr. Claudio Ximenes, tau duni sentidu estado, iha sira hanoin, sira nia hahalok no sira lia fuan, iha prosesu dignifikasaun ema nudar ema, hanesan Timor nia oan, iha Timor ida deit. Politika ba stabilizasaun estado de direitu demokratiku, hetan dadauk progresu no susesu , iha sira nia lideransa nia okos. Faktus konkretu hatudu mai ita, katak, povu iha Timor laran tomak, moris hakmatek hela, no hadi’a dadaun sira nia vida moris. Povu iha Timor laran tomak, moris dadauk ho pensamentu foun hodi hateke ba oin, no tau ba kotuk, hanoin no hahalok nebe lori Timor oan tomak, monu ba krize politika no militar. Ho sira nia lideransa, mak povu no nasaun ida ne’e, mos rekopera fila fali imazen at iha mundu, no hetan fiar fila fali hosi lider mundial sira, ho sira nia povu nebe preokupa, ba vida moris povu no nasaun Timor Leste.

2). Guvernu AMP hetan dadauk progresu no susesu, iha nia politika reforma gestaun administrasaun estadu nian. Kuadru legal ba boa governasaun iha setor funsaun publiku, akontabilidade no trasparansia, gestaun finanseira no setor inter-ligadu sira seluk, hatur ona iha nia fatin.

3). Guvernu AMP hetan dadauk susesu no progresu, iha implementasaun politika hari nasaun hosi baze, ka politika desentralizasaun. Faktus politiku no tekniku hatudu mai ita, katak, implementasaun Programa Dezenvolvimentu Lokal ka PDL no Pakote de Dezenvolvimentu Desentralizadu ka PDD, hakbit duni kualidade lideransa no kapasidade intelektual ba autoridade lokal no autoridade komunitariu sira, iha nivel distrito, sub disrito no Sucos. Hakbit sira nia kapasidade tamba programa hirak ne’e mai hosi sira, fila fali ba sira, no hela ho sira hodi implementa, zere no utiliza rasik.

4). Guvernu AMP, hetan dadauk susesu no progresu, hodi kontinua hametin konfiansa no eperansa povu ba politika reforma setor agrikultura. Faktus tekniku hatudu katak, implementasaun programa ekstensifikasaun no intinsifikasaun, hetan dadauk progresu no susesu iha Timor laran tomak. Natar no to’os hetares rihun ba rihun, mak fila ona no kuda dadauk hela. Mekanizasaun hodi moderniza irigasaun, mekanismu no ekipamentu ba agrikultora, la’o dadauk tuir nia dalan.

Nune mos, produktividade hatudu dadauk esperansa bot, maske ita infrenta hela difikuldades oi-oin, tamba limitasaun rekursu, nomos tamba impaktu hosi mudansa klimatika global.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Ho hanoin atu fo neon nain no matan moris, ba nai ulun orgaun soberanu sira hotu, liu-liu guvernu AMP, maka Bancada Partido Democratico, deklara ba publiku katak, durante AMP kaer ukun iha tinan tolu ho balu nia laran, programa balu, seidauk la’o ho diak, tuir ita hotu nia esperansa, no tuir povu nia nesesidade.

Politika eletrifikasaun, li-liu iha kapital Dili no kapital distrito balu, seidauk halo povu haksolok, tamba kalan ho loron, ahi sei lakan mate hela. Strada iha Dili laran, no iha kapital distrito balu, sei sai preokupasaun publiku, tamba politika taka kuak, nebe la iha nia hun no rohan, hodi lori ita ba iha finalidae ho strada nebe iha kualidade diak, hanesan iha kapital nasaun ida nian. Nune mos, studante rihun ba rihun, mak sei habai an iha loro no udan laran. Sira mos sei tur hela iha rai, hodi hein kadeira no meja, atu sira bele rona, hakerek no koalia ho diak, hanesan ho studante sira seluk, iha mundu rai klaran. Povu balu nebe hela iha foho lolon no mota ninin, seidauk hetan fos nebe guvernu subsidiu ba. Sira sei hein hodi halerik ba nai ulun sira, atu sira mos bele sosa netik fos karon ida ne’e, hanesan Timor oan balu nebe sosa ho folin bratu, no konsume hela iha Dili laran no iha kapital distrito. Emprezariu Timor oan sira, li-liu iha nivel mediu ba kraik, hakdasak tuir hodi hare emprezariu estranzeiru sira, nebe monopoliu dadauk projetu hosi guvernu. Hafoin hetan benefisiu no kbit finansial hosi estadu, emprezariu estranzeiru sira, okupa no domina dadauk aktividade bisnis ka negosiu iha Timor laran tomak.

Maske nune, hanesan partido nebe hola parte iha ukun AMP, maka ohin, liu hosi uma fukun ida ne’e, Bancada Partido Democratico deklara ba publiku katak, Partido Democratico sei la husik liman, nein dun ba malu, ba buat hirak nebe seidauk la’o diak, hanesan mensiona iha leten. Tamba ne’e, Partido Democratico toma responsabilidade moral, politika no sosial, ba setor hotu-hotu, nebe seidauk hatudu performanse diak, esperansa bot ba povu, no orgolho ba estado nudar estadu de direitu demokratiku.

Partido Democratico, mos husu ba membru koligasaun AMP, atu labele husik responsabilidade ba malu, labele dun no minimiza malu, entre membru koligasaun, nebe bele rezulta erosaun ba etika moral politika lider no lideransa iha nasaun ida ne’e.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Ho preokupasaun nebe haktuir iha leten, maka Bancada Partido Democratico, rekomenda ba guvernu AMP, atu hadi’a zestaun ukun nian, zestaun tekniku administrasaun no sensibiliza boa vontade politika, ba iha setor infrastrutura, edukasaun, siguransa alimentar, komersiu no insdustria, no mos ekonomia no dezenvolvimentu.

Partido Democratico fiar katak, ho dalan ida ne’e, mak bele halo povu iha nafatin esperansa ba guvernu AMP nia ukun iha tinan 2011. Ho dalan ida ne’e, mak halo Partido Democratico mos sei iha fiar nafatin, no orgolhu ba politika koligasaun iha tempu ohin no ba futuru. Ho dalan ida ne’e, mos halo koligasaun politika, sai hanesan dalan alternativa ba ukun, no esperansa ba povu hodi hamoris nafatin sira mehi no fiar, ba prosessu sivilizasaun no demokratizasaun iha Timor Leste.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Deklarasaun politika Bancada Partido Democratico, mak rohan ba ne’e, mai ita hamoris nafatin, ita nia mehi no fiar. Fiar ba ita an rasik, fiar ba ami iha AMP, no fiar mos ba sira iha opozisaun. Obrigado wa’in,

Dili, 14 de Janeiru 2011

Adriano do Nascimento
Chefe Bancada Partido Democratico