"Kaer Metin Ukun Rasik An, Haburas lia los no domin, Hametin justisa no dame, hodi Hari'i Estadu Demokratiku"
TUIR AKTIVIDADE POLITIKA PD HOSI NOTISIA
II KONGRESSO: PD Halo Kongresu Loron Ha'at, Lasama Fiar Sei Manan Maioria. Kongresu Partidu Demokratiku – PD ne'ebe hahu tiha ona horseik (Kinta feira 1/12) no sei remata iha Domingu ne'e halo Salaun GMT (Gedung Matahari Terbit) nakonu ho militantes hamutuk na'in rihun hitu.
HATENE AKTIVIDADE POLITIKA PD HOSI IMAGEM

sábado, 10 de dezembro de 2011

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO IHA LORON DIREITUS UMANUS 10 DEZEMBRU 2011

Iha Parlamentu Nasional Timor Leste

Nai Presidente da Republika mak ami hahi no hana’i, Nai Presidente Parlamentu Nasional mak ami hana’i, Nai Premeiru Ministru no Presidente Tribunal de recursu mak ami hana’i,

Ex Titulares sira, Ulun bot ONU nian iha Timor Leste, Maluk deputado sira, membru guvernu, representante igreza katholika no konviksoins sira seluk, korpu diplomatiku, sosidade sivil no publiku tomak mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik an, no Hari Nasaun hosi Baze”

Ne’e mak vizaun Partido Democrático nian, hodi kaer ukun no bandu, no ida ne’e mak prinsipiu Partido Democrático nian, hodi koloka nia pozisaun politika, iha iventu historiku ida ne’e.

Loron 10 fulan Desembru, loron nebe lori komunidade mundial, inkluindu Timor oan sira, atu hare hikas no halo refleksaun, ba iventu historiku iha tinan 1948, nebe hamoris konsiensia komun ida, hosi nai ulun nasaun lubun ida, nebe tetu no hakotu, atu hahi no hana’i dignidade natureza humana no direitu absulutu, ema ida-ida nian, ba liberdade, justisa, dame, no domin iha mundu rai klaran.

Fulan Dezembru tinan 1975, partikularmente loron 7 molok selebrasaun loron direitus humanus nian, mos loron nebe marka istoria iha vida moris povu no nasaun Timor Leste. Loron ida ne’e importante, tamba iha loron ida , mak mosu konsiensia komun ida, hosi nai ulun Timor Leste nian, hanesan Fransisco Xavier do Amaral, Nicolao dos Reis Lobato, José Ramos Horta, Mari Alkatiri, Rogério Tiago Lubato, Abílio Araújo no sira seluk, hamrik hodi lidera funu kontra invazaun, nebe la dignifika, dignidade natureza humana no direitu absulutu, Timor oan sira nian, hodi hetan ukun rasik an, justisa, dame no domin, iha rai Timor Leste.

Eventu rua ne’e, mak hamoris no haburas ita nia konsiensia humana, nudar Timor nia oan, atu diknifika valor liberdade, justisa, dame no domin, ba ita nia povu rasik, hodi hatutan moris ohin ba aban, nudar Timor nia oan, iha Timor ida deit, mak Timor Leste, hosi Oecusi to’o Jaco , no hosi tasi mane to’o Atauru.

Nai Presidente da Republika, nai Presidente Parlamento Nasional, Premeiro Ministro no publiku tomak.

Hodi tau iha néon ho laran, iventu rua nebe haktuir iha leten, maka Partido Democrático, liu hosi nia bancada parlamentar, haklaken nia mensazen politika ba publiku katak:

Primeiru, Bancada Partido Democratico, apresia no orgulho ba konsensia humana, asembleia konstituante, lideradu hosi Presidente Lu Olo, hodi halo konstituisaun ida nebe, proteze santidade da vida humana, hodi halokon pena de morte no prizaun prepetua. Partido Democrático mos orgulho ba Konstituisaun Timor Leste nian, nebe moris ho karakter humanista, no sai mata dala ba Timor oan tomak, hodi kaer no la’o tuir dalan ukun no bandu nian, hodi hakat ba mundu civilizaun, ho Timor Leste nia identidade no kultura rasik.

Sigundu, Nudar Partido politiku ida, nomos nudar kontinuador atu hari no hametin liberdade, justiça. dame, no domin, maka Partido Democrático deklara katak, Partido Democrático ho nia diresaun tomak, sei fo apoiu moral, politika no intelektual, ba protesaun valor no prinsipiu direitus humanus, nebe haktuir ona iha Konstituisaun RDTL, mos haklean liu tan iha lei no ordem sira seluk, nudar mata dalan ba formasaun ema sai ema, hodi hakat ba mundu civilizasaun, hanesan objectivu final nasaun nian.

Tamba ne’e mos, maka Partido Democratico ka PD, sei difini nia an nudar Partido Determinante, Partido Dame nian, Partido Domin nian, no Partido Disiplinadu, iha eleisaun Presidensial no parlamentar tinan 2012 oin mai. So ho dalan ida ne’e, mak Partido Democratico fiar katak Timor oan sira, sei la monu ba determinasaun, hodi hamrik no hasoru tirania no opresaun hosi ema ba ema, hosi grupu ida ba grupu seluk, no hosi nasaun ida ba nasaun seluk, nebe, fo impaktu hodi satan no hatodan prosesu dezemvolvimentu nasional, nu fin, hasusar no haterus Timor oan tomak, iha prosesu dignifikasaun, ema nudar ema, sai Timor nia oan, iha Timor ida deit, Timor Leste ukun rasik an.

Terseiru, eleisaun presidensial no parlamentar 2012, nudar momentum ida nebe ema iha mundu rai klara, tau hela matan no tilun, hodi hare no rona tuir, Timor oan ida-ida ezerse nia direitu fundamental, ho libre, justu, hakmatek iha nuasa fraternidade, atu hili nia lider no sai lider ba nia povu no nasaun rasik.

Tamba ne’e, maka Partido Democrático, husu ba líder partido hot-hotu, atu motiva malu no fo korazen ba malu, katak ita hotu tenki halo eleisaun presidensial no parlamentar 2012, tuir prisipiu direitus humanu nian, tuir kontituisaun RDTL, no tuir lei no ordem Timor Leste nian, nudar dalan ida atu servi povu no nasaun.

Partido Democratico, mos apela ba ita hotu, lider politiku sira, atu unifika ita nia hanoin no hahalok, hodi hamoris konsensia humana ida, banune, bele tane no hatur liberdade ema ida-idak nian, atu involve an iha aktividade partidaria iha Timor laran tomak, sein tau limitasaun ba malu, no fo nia votus ho hakmatek sein amiasa ba malu hodi vota ba lider ka partidu ida deit.

Se eleisaun presidensial no parlamentar 2012, mak Timor oan ida-ida ezerse nia direitu politiku ho libre, justu no hakmatek, maka refleksaun ida ohin ba loron direitus humanus nian, no luta ba direitu Timor oan nian, hanesan fundador nasaun nian halo iha tinan 1975, sai duni fuan no fini, ba vida moris civilizasaun, aban no bain rua.

Koartu, Partido Democratico mos husu, ba nasaun amigu hot-hotu no ba instituisaun internasional sira nebe halo knar iha Timor Leste, atu fo kontribuisaun pozitivu no akompanhamentu amigavel, sein tau interese pesoal iha eleisaun Presidensial no Parlamentar 2012. Interese nasaun ida nian, kahur ho interese nasaun seluk, sein hare no tetu kbit no nesesidade, identidade no kultura povu no nasaun ida nian, mos sei hasusar no halakon espiritu no prinsipiu fundamental direitus humanus ne’e rasik.

Ami, Timor oan sira, apriende hela lisaun hosi Angola, Ginebisau, Iraq, Libya, Afganistan no sira seluk, kona ba oinsa pratika demokrasia no hala’o governasaun tuir kbit no kontekstu ida-ida nian. Ami presiza lideransa hosi ita bot sira, atu halo boa governasaun, maibe lahos lider atu lidera ami. Ami presiza ita bot sira kbit intelektual atu komporta iha gestaun no administrasaun estadu nian, maibe lahos ita bot sira nia identidade no kultura hodi transforma ami nia originalitas moris no hamoris ami nia an, iha nasaun ukun rasik an hanesan Timor Leste, tuir prinsipiu fundamental direitus humanus, nebe ohin ita selebra hamutuk.

Nai Presidente da Republika, nai Presidente Parlamento Nasional, Premeiro Ministro no publiku tomak.

Deklarasaun politika Partido Democratico, rohan ba ne’e, mai ita hahi malu, sai ema nudar ema, hana’i malu, nudar kriatura maromak nian, no hadomi malu nudar Timor nia oan, hosi abut ida no hun ida, iha Timor Leste ida deit, mak Timor Leste Ukun Rasik An. Obrigado wa’in.

Dili, 10 de Dezembro de 2011

Adriano do Nascimento
Chefe Bancada

quinta-feira, 28 de julho de 2011

INTERVENSAUN PARTIDO DEMOCRATICO IHA SORUMUTUK MAUBISE II

Palacio Nobre Lahane Dili

26 Juilho 2011

Nai Presidente da Republica mak ami hahi no hana’i, Nai Presidente Parlametu Nasional, Nai premeiro Ministro, Nai Bispo Revrendismu, Dom Basilio do Nascimento, Dom Norberto do Amaral, nai ulun politiku sira no publiku tomak mak hadomi,

“Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi Baze”

Ne’e mak vizaun Partido Democratico, nudar mata dalan ida, hodi koloka nia pozisaun politika, ba sorumutuk ohin, entre ukun nain sira, iha nasaun Timor Leste. Partido Democratico konsiente katak, loron ida ohin, loron nebe importante ba vida moris Estado de Direitu Democratico, hanesan Republika Democratica de Timor Leste. Loron ida ohin, loron nebe importante, tamba ukun nain sira hosi fukun ida-ida no hosi gerasaun ketak-ketak, halibur malu hodi koalia kona ba mandatu funu nian, liberta povu hosi kiak, mukit no susar.

Tamba ne’e, Partido Democratico hato’o parabens ba inisiativa no esforsu tomak nebe Igreja Katolika, liu hosi Amo Bispo Dom Basilio do Nascimento halo hodi halibur ukun nain sira iha nasaun ne’e.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Hafoin rona no hare tuir dinamika politika ho nia natureza, polemika politika ho nia interese, preokupasaun no pozisaun ukun nain sira iha nasaun ida ne’e, maka Partido Democratico haklaken nia pozisaun katak; Ukun rasik an nudar prosesu naruk ida, nebe Timor oan ida-ida, hosi gerasaun ida ba gerasaun seluk, fo ona sira nia vida, dignidade no riku soin ba libertasaun patria no libertasaun povu.

Funu Manufahi, nebe liderada hosi liurai Dom Boaventura, nudar kulminasaun hahu luta ba libertasaun nasional. Movimentu nasional ba libertasaun total, lidera hosi Fretilin iha tinan 1975, nomos restaurasaun independesia 2002, nudar iventu historiku nebe ita hotu iha obrigasaun atu tane no hatur iha nia fatin, nomos selebra tuir nia dalan no nia tempu.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Hanesan forsa politika ida iha nasaun ne’e, maka Partido Democratico mos iha dever tomak, atu hatutan mandatu luta nian, hodi liberta povu hosi kiak, mukit no terus. Maske nune, Partido Democratico konsiente katak povu ho nasaun ida ne’e, sei moris hela iha situasaun nebe difisil teb-tebes.

Situasaun difisil, tamba Estado Timor Leste, liu hosi orgaun soberanu sira, hanesan Presidente RDTL, Parlamento Nasional, Guvernu, no Tribunal, tau esforsu hotu-hotu, hodi rezolve deit impaktu krizi politika iha rai laran, no mudansa konjuntura ekonimia global, nebe hamosu mos situasaun krizi ekonomiku iha ita nia rai.

Situasaun rua ne’e, susar atu hakotu nia abut, no todan atu hases hosi ita nia kabas, tamba, buat hirak ne’e moris no buras, liu hosi ita nia orgulho individual, ba ita ida-ida nia istoria rasik, no arogansia intelektual hosi ida ba seluk. Buat hirak ne’e mos mak halo ita lakon sentidu estadu, hodi la tetu no sukat netik, Timor oan sira seluk nia kontribuisaun no partisipasaun iha luta naruk ida nia laran.

Orgulho ba ita ida-ida nia istoria funu nian, arogansia ba ita ida-ida nia kapasidade intelektual, mak lori ita haketak malu, no soe malu nudar maun no alin. Krizi politika militar nebe ita hakatliu ona, hatudu lisaun ba ita katak, ita la hare no tetu netik, funu nain sira nia sakrifisiu no dedikasaun. Krizi politika-militar nebe liu ona, hatudu lisaun mai ita katak, ita nebe sei moris, la hahi malu no dignifika malu, kona ba saida mak ita ida-ida halo, no fo ba nasaun ida ne’e nia moris, nudar nasaun ukun rasik an.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Konsiente nafatin ba realidade moris nebe difisil, no tau iha neon ho laran, lisaun hosi buat nebe Timor oansira halo ba malu iha tinan hirak liu ba, maka ohin Partido Democratico haklaken katak; orgulho individual no arogansia intelektual, sei la fasilita prosesu lori povu ba moris diak, no la hamoris sentimentu estado nudar estado de diereitu democratico.

Ho razaun ida ne’e maka Partido Democratico husu ba ita lider politiku sira, nebe ohin halibur hamutuk iha ne’e, atu rekonhese no valoriza kontribuisaun barak ka uit oan, nebe Timor oan ida-ida fo, tuir sira kbit iha tempu luta nia laran. Partido Democratico mos husu atu ita hotu iha konsesnsu, hodi halo revizaun ba Konstituisaun RDTL artigo 106, nebe hamosu polemika juridika ba implementasaun lei no ordem. Partido Democratico mos alerta ita hotu, povu Timor laran tomak, no entidade hotu-hotu, atu la bele monu ba manobra no skenariu ema seluk nian, hodi soran ita no hafahe ita, tuir sira nia interese rasik.

Nune mos, Partido Democratico afirna katak, ukun nain sira tenki iha pozisaun forte, no konsesnsu ba prosesamentu mina no gas, hodi dada kadoras ka pipeline mai Timor Leste. Partido Democratico mos husu ba ita hotu, atu la bele tolera grupu krime organizado, nebe satan no difikulta prosesu dezenvolvimentu rai ida ne’e.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Ho hanoin atu fo neon na’in ba malu, maka Partido Democratico afirma katak, kaer ukun no bandu iha nasaun ida ne’e, tenki kaer metin prinsipiu ukun rasik, liu hosi dalan hadi’a povu nia moris ho dignidade no identidade rasik. Kaer ukun no bandu, tenki hamoris no haburas, etika no moral politika, kuda no haburas fini dame no domi nian, ba ita ida-ida, no ba iha povu iha nasaun ida ne’e nia laran. Banune, bele halakon hanoin no hahalok, nebe atu haketak ita no hasusar ita, hodi tur hamutuk, hanesan Timor nia oan, iha Timor Leste ida deit.

Nune mos, atu ita bele valoriza no selebra iventu historiku, nebe funu nain sira hela ba ita, maka Partido Democratico husu ba ita, lider nasaun ida ne’e nian, atu hola ona desizaun, hodi halo monumentu nasional ba inspirador luta ba libertasaun nasional, Dom Boaventura. Partido Democratico mos husu ba ita ukun nain sira, atu hola ona desizaun, hodi halo monumentu nasional ba movimentu libertasaun nasional/Fretilin no monumentu ba ita heroi nasional, Nicolao dos Reis Lubato.

Nudar rekonhesemento ba papel Igreza katolika iha luta naruk ida ne’e, maka Partido Democratico mos husu, atu ita ukun nain sira, hola ona desizaun hodi lori hikas ruin, revrendismu Dom Martinho Lopez, hodi hatur iha monumentu ida, hamutuk ho padre no madre sira, nebe fo ona sira nia vida ba ukun rasik an.

Nai Presidente no maluk ukun nain sira tomak,

Intervensaun Partido Democratico, mak rohan ba ne’e, mai ita hamoris nafatin, ita nia mehi no fiar. Fiar ba ita an rasik nudar lider, no fiar ba ita povu nudar Timor nia oan, nebe mai hosi hun ida no abut ida , iha Timor Leste ida deit. Obrigado wa’in,

Palacio Lahane, 26 de Julho 2011

Adriano do Nascimento

Vice I Presidente Partido Democratico

segunda-feira, 11 de julho de 2011

Declaracao Politica PD - PEDN: “Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi base"

BANCADA PARTIDO DEMOCRATICO
BA PLANU ESTRATEGIKU DE DEZENVOLVIMENTU
IHA PARLAMENTU NASIONAL

Nai Presidente Parlametu Nasional, mak ami hahi no hana’i,
Nai premeiro Ministro mak ami hana’i
Maluk deputado sira, Membru guvernu, entidade hot-hotu, no povu Timor Leste tomak, mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An no Hari Nasaun Hosi base"

Ne’e mak vizaun Partido Democratico, nudar mata dalan hodi koloka nia pozisaun politika, ba Planu Estrategiku Dezenvolvimentu nebe governu AMP aprezenta ba Deputado sira iha Uma Fukun ida Ne’e.

Bancada Partido Democratico konsiente katak atu kaer metin valor ukun rasik an no hari nasaun hosi baze, tenki iha mehi ida, iha fiar ida no iha asaun ida. Tamba ne’e, mak iha debate Orsamento Geral do estado tinan 2011, Bancada Partido Democartico deklara ona nia pozisaun politika ba publika, ho lian Buna’ hodi dehan;

“To accomplish great things,we must not only act, but also dream; not only plan, but also believe”. Karik haktuir iha lian Tetum,dehan “Atu hetan buat nebe bot, ita lahos deit halo asaun, maibe tenki iha mos mehi ida; ita lahos deit halo planu, maibe tenki iha mos fiar ida.

Mehi ba povu no nasaun nia moris diak, fiar ba Planu Estrategiku de Dezenvolvimentu, no halo asaun hodi konkretiza tuir kbit moral, politika no intelektual AMP nian, partikularmente kbit Partido Democratico ho nia lider, militantes no simpatizantes tomak. Ho komitmentu ida ne’e, maka Partido Democratico hakotu ona nia pozisaun hodi fo apoiu tuir kbit ida-ida nian, ba implementasaun Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu, hosi fukun ida ba fukun seluk, no hosi tinan ida ba tinan seluk.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Razaun nebe lori Bancada Partido Democratico, hodi aprova no deklara nia komitmentu, mak hanesan tuir mai; 1). Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar mehi ida, fiar ida no asaun ida, nebe inspira ita hotu nia hanoin, ita hotu nia lia fuan no ita hotu nia hahalok politika, hodi konkretiza mandatu funu nian “Liberta Patria e Liberata Povu”. Partido Democratico fiar katak lider nasaun ida ne’e no nia povu tomak, sei tula hela mandatu funu nian ne’e, iha ida-ida nia kabas hodi hamoris no habot, nasaun nebe sei nurak iha nia vida Estadu de Direitu demokratiku. 2). Bancada Partido Democratico konklui katak Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu, nudar evolusaun hosi Mandatu funun nian atu liberta povu hosi susar, kiak no mukit.Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar materializasaun hosi vizaun Planu Dezenvolvimentu Nasional 2002, no Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar refleksaun no revizaun planu no programa politika Guvernu AMP iha tinan hat nia laran.3). Bancada Partido Democratico mos konsiente katak Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar interese nasional supra partidariu, ho razaun katakPlanu Estrateziku de Dezenvolvimentu ne’e mai hosi povu nia susar no terus, halore no haktuir ba sira iha sub distrito 65 durante fulan rua nia laran, no legaliza liu hosi nia reprezentante iha uma fukun Parlamentu Nasional.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Atu fo neon nain ba guvernu AMP, maka Bancada Partido Democratico husu ba Premeiro Ministro atu tetu hodi tau iha neon ho laran, lia halerik, preokupasaun no pozisaun politika Partido opozisaun iha Parlamento Nacional.

Bancada Partido Democratico fiar katak deputado opozisaun sira nia fuan no laran, la’o tuir hela konseitu Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu ida ne’e, maske sira nia lia fuan no hahalok dizafia hela Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e. Ne’e mak papel opozisaun nian no ne’e mak politika opozisaun iha nasaun demokratiku hanesan Republica Democratica de Timor Leste.

Bancada Partido Democratico mos fiar katak deputado sira iha uma fukun ida ne’e, ema mesak matenek deit, tamba ne’e mak povu hili sira nudar sira nia reprezentante hodi hola desizaun politika tuir sira nia hakarak. Tamba konsulta popular nebe Premeiro Ministro ho nia governantes sira halo durante fulan rua nia laran, naton ona ba deputado sira hodi rona, tetu no hakotu tuir ida-ida nia vizaun, misaun no stratezia politika.

Durante fulan rua nia laran, deputado sira mos hare tuir konseitu Dezenvolvimentu nasional hosi povu ida ba povu seluk, liu hosi TVTL, radio no Jornal iha rai ida ne’e. Povu hirak ne’e mak vota ba Partido sia iha Parlamento Nacional, hodi representa sira.

Iha parlamento Nacional, deputado sira mos hetan ona livro kona ba Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu durante semana ida nia laran. Tempu fulan rua hodi rona povu, no semana ida hodi hare konseita, ne’e naton ona ba ema mesak matenek hanesan deputado Parlamento Nacional.

Nai Presidente, maluk deputado sira no publiku tomak,

Konsensu ba vizaun, misaun no strategia politika ukun nia hosi partido nebe kaer ukun no bandu ho partido opozisaun, susar atu konkretiza iha fukun ida-ida no biban ida-ida, tuir interese no nesesidade, preokupasaun no pozisaun. Maske nune, Bancada Partido Democratico husu ba Primeiro Ministro atu tau atensaun maximu no konsidera preokupasaun nebe tatoli hosi deputado sira iha uma fukun ida ne’e.

Hanesan partido politiku ida, Bancada Partido Democratico mos husu Premeiro Ministro atu halo refleksaun hodi hare no tetu kestaun lubun ida iha setor edukasaun hanesan politika atu uza dialetiku oi-oin iha iskola, preokupasaun ba politika dezenvolvimentu setor agrkultura, floresta no meiu ambiente, gestaun no administrasaun, infrastrutura, rekursu naturais, hanesan mina no gas, problema rai no propridade nomos setor interligadu sira seluk.

Bancada Partido Democratico husu atu Primeiro Ministro rona deputado sira hodi halo refleksaun, tetu deputado sira nia preokupasaun no pozisaun, nufin hakotu hodi hakat tuir AMP nia mehi, fian no asaun ba Dezenvolvimentu povu ho nasaun nia vida moris. Obrigado wa’in.

Dili, 11 Julho 2011

Adriano do Nascimento

Presidente Bancada Partido Democratico